Mine, opasnosti koje vrebaju svakodnevno

Foto: Jakub Sochacki / Wikimedia

Još od kraja rata, mine u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavljaju veliki problem. Uprkos brojnim akcijama, u kojim se upozoravalo na neeksplodirana ubojita sredstva, u BiH je, prema posljednjim dostupnim podacima, u minskim nesrećama stradalo stotine osoba.

Proces deminiranja traje od 1996. godine, ali problem još nije riješen. Mustafa Kadribegović, pomoćnik direktora rukovodioca sektora za organizaciju deminiranja i uništavanja NUS-a, za Balkan Diskurs kaže da su nakon rata mine predstavljale veliku opasnost i u većim gradovima poput Mostara i Sarajeva te da su se od tada napravili određeni pomaci.

Prema njegovim riječima, u periodu od 1998. do 2020. godine deminirane su 3/4 sumnjive površine. Mina ima, kako tvrdi, mnogo više u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), nego u Republici Srpskoj (RS), a novi rok za završetak procesa deminiranja u Bosni i Hercegovini je mart 2027. godine.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, navodi Kadribegović, održavanje i vođenje centralne baze podataka o minskim poljima je u nadležnosti Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

,,Prema podacima BHMAC-a početkom 2021. godine minsko-sumnjiva površina u Bosni i Hercegovini iznosila je 957.14 km2 ili 1,96% teritorije BiH, od čega se na FBiH odnosi 751,40 km2, RS 192,51 km2, a u Brčko distrikt 12,99 km2. Iz ovih podataka se jasno vidi da se većina minsko-sumnjivih područja nalazi na prostoru FBiH i to oko 80 % od ukupnog sumnjivog područja na mine u BiH. Ukupna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH, zaključno sa 31.12.2020. godine iznosila je 2.05 km2 (podaci za 2021. godinu će se uvrstiti nakon završetka deminerske sezone).“

Mustafa Kadribegović (izvor: N1 TV Youtube)

Govoreći o trenutnom stanju u BiH, Kadribegović podsjeća da je nekoliko godina poslije rata stanje sa opasnošću od mina bilo takvo da su mnogi urbani dijelovi Sarajeva, Mostara, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Bihaća i drugih gradova u BiH bili minirani i predstavljali opasnost za građane.

,,Nažalost, u tom periodu nakon rata je veliki broj građana i stradao od mina. Treba znati da se stradanja od mina i danas dešavaju, samo u znatno manjoj mjeri u odnosu na poslijeratni period. Prema prvoj procjeni iz 1998. godine, sumnjiva opasna površina na mine u BiH je iznosila oko 4000,2 km2 ili 8,2% od ukupne površine BiH. U periodu od 1998. do 2020. godine, deminirana je ukupna površina od 3043 km² sumnjive površine“, objašnjava.

Revizija postojeće Strategije protivminskog djelovanja predviđena je, kako kaže, za 2023. godinu. Ističe da je nakon završetka ratnih dešavanja u BiH od posljedica mina umrlo 619 osoba, dok su 802 osobe povrijeđene, što pokazuje da su mine i neeksplodirana sredstva i danas ozbiljna opasnost za bosanskohercegovačko stanovništvo.

,,Na dnevnoj osnovi Federalna uprava civilne zaštite zaprimi između 5 i 10 prijava uočavanja NUS-a van minskih polja. Timovi Federalne uprave civilne zaštite su teritorijalno raspoređeni na prostoru FBiH tako da su svi kantoni pokriveni radom timova Federalne uprave civilne zaštite za uklanjanje i uništavanje eksplozivnih sredstava u vrlo kratkom periodu i na efikasan način. Uklanjanje mina je bitno drugačiji proces i radi se prema godišnjem planu rada deminiranja i listi prioriteta koju predlaže BHMAC, a usvajaju entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta, odnosno Vijeće ministara BiH za područje BiH“, navodi Kadribegović.

Kako kaže, oko 60% preostale minsko rizične površine u BiH odnosi se na šumska područja, a  građanima je dostupna i aplikacija ,,BH Mine Suspected Areas“ sa mapiranim područjima sumnjivim na mine. Prema Kadribegoviću, ova aplikacija je korisna svima koji se kreću u blizini područja sa potencijalnom opasnošću od mina i mogu vidjeti svoj položaj u odnosu na minski opasna područja.

,,Problem NUS-a je daleko širi, jer zbog prirode ratnih djelovanja u BiH od 1992. do 1995. godine neeksplodirana ubojna sredstva se svakodnevno pronalaze i na lokacijama koja su tokom rata bila van područja ratnih sukoba. Bitno je znati da su nerijetko prisutna i neeksplodirana eksplozivna sredstva zaostala iz Drugog svjetskog rata. Svijest o opasnosti od mina i NUS-a nastojimo razvijati od školskog sistema u BiH do nekih posebno rizičnih kategorija kao što su radnici u oblasti šumarstva, planinari, lovci, ribolovci i slično“, zaključuje.

Aplikacija se može preuzeti na Google Play ili na web stranici BHMAC-a (www.bhmac.org).

Vedad je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Sarajeva. Student je treće godine Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Trenutno radi kao mentor digitalnog marketinga, digital marketing menadžer i wordpress developer. Posebno područje njegovog djelovanja je Google. Zainteresovan za aktivizam, član je omladinske organizacije PRONI.

Vezani članci

Holandski mediji i genocid u Srebrenici: reportaža ili prikrivanje?
Reportaža holandskih medija o ratu u Bosni djelomično objašnjava zašto su holandski političari i javnost u konfliktu oko uloge koju su imali Dutchbat vojnici tokom rata.
Boko Haram: Porijeklo zla
Kada ljudi čuju za Boko Haram, na šta obično pomisle? Većina ljudi se tada sjeti 276 Chiboka učenica koje je kidnapovala teroristička organizacija, nakon čega je uslijedila međunarodna kampanja "vratite naše djevojke". Šta je motivacija iza ovakvih dijela, ko stoji iza Boko Harama, i koji su izvori ove grupe islamskih ekstremista?

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu