Mine, opasnosti koje vrebaju svakodnevno

Foto: Jakub Sochacki / Wikimedia

Još od kraja rata, mine u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavljaju veliki problem. Uprkos brojnim akcijama, u kojim se upozoravalo na neeksplodirana ubojita sredstva, u BiH je, prema posljednjim dostupnim podacima, u minskim nesrećama stradalo stotine osoba.

Proces deminiranja traje od 1996. godine, ali problem još nije riješen. Mustafa Kadribegović, pomoćnik direktora rukovodioca sektora za organizaciju deminiranja i uništavanja NUS-a, za Balkan Diskurs kaže da su nakon rata mine predstavljale veliku opasnost i u većim gradovima poput Mostara i Sarajeva te da su se od tada napravili određeni pomaci.

Prema njegovim riječima, u periodu od 1998. do 2020. godine deminirane su 3/4 sumnjive površine. Mina ima, kako tvrdi, mnogo više u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH), nego u Republici Srpskoj (RS), a novi rok za završetak procesa deminiranja u Bosni i Hercegovini je mart 2027. godine.

Prema Zakonu o deminiranju u BiH, navodi Kadribegović, održavanje i vođenje centralne baze podataka o minskim poljima je u nadležnosti Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC).

,,Prema podacima BHMAC-a početkom 2021. godine minsko-sumnjiva površina u Bosni i Hercegovini iznosila je 957.14 km2 ili 1,96% teritorije BiH, od čega se na FBiH odnosi 751,40 km2, RS 192,51 km2, a u Brčko distrikt 12,99 km2. Iz ovih podataka se jasno vidi da se većina minsko-sumnjivih područja nalazi na prostoru FBiH i to oko 80 % od ukupnog sumnjivog područja na mine u BiH. Ukupna veličina sumnjive opasne površine na kasetnu municiju u BiH, zaključno sa 31.12.2020. godine iznosila je 2.05 km2 (podaci za 2021. godinu će se uvrstiti nakon završetka deminerske sezone).“

Mustafa Kadribegović (izvor: N1 TV Youtube)

Govoreći o trenutnom stanju u BiH, Kadribegović podsjeća da je nekoliko godina poslije rata stanje sa opasnošću od mina bilo takvo da su mnogi urbani dijelovi Sarajeva, Mostara, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Bihaća i drugih gradova u BiH bili minirani i predstavljali opasnost za građane.

,,Nažalost, u tom periodu nakon rata je veliki broj građana i stradao od mina. Treba znati da se stradanja od mina i danas dešavaju, samo u znatno manjoj mjeri u odnosu na poslijeratni period. Prema prvoj procjeni iz 1998. godine, sumnjiva opasna površina na mine u BiH je iznosila oko 4000,2 km2 ili 8,2% od ukupne površine BiH. U periodu od 1998. do 2020. godine, deminirana je ukupna površina od 3043 km² sumnjive površine“, objašnjava.

Revizija postojeće Strategije protivminskog djelovanja predviđena je, kako kaže, za 2023. godinu. Ističe da je nakon završetka ratnih dešavanja u BiH od posljedica mina umrlo 619 osoba, dok su 802 osobe povrijeđene, što pokazuje da su mine i neeksplodirana sredstva i danas ozbiljna opasnost za bosanskohercegovačko stanovništvo.

,,Na dnevnoj osnovi Federalna uprava civilne zaštite zaprimi između 5 i 10 prijava uočavanja NUS-a van minskih polja. Timovi Federalne uprave civilne zaštite su teritorijalno raspoređeni na prostoru FBiH tako da su svi kantoni pokriveni radom timova Federalne uprave civilne zaštite za uklanjanje i uništavanje eksplozivnih sredstava u vrlo kratkom periodu i na efikasan način. Uklanjanje mina je bitno drugačiji proces i radi se prema godišnjem planu rada deminiranja i listi prioriteta koju predlaže BHMAC, a usvajaju entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta, odnosno Vijeće ministara BiH za područje BiH“, navodi Kadribegović.

Kako kaže, oko 60% preostale minsko rizične površine u BiH odnosi se na šumska područja, a  građanima je dostupna i aplikacija ,,BH Mine Suspected Areas“ sa mapiranim područjima sumnjivim na mine. Prema Kadribegoviću, ova aplikacija je korisna svima koji se kreću u blizini područja sa potencijalnom opasnošću od mina i mogu vidjeti svoj položaj u odnosu na minski opasna područja.

,,Problem NUS-a je daleko širi, jer zbog prirode ratnih djelovanja u BiH od 1992. do 1995. godine neeksplodirana ubojna sredstva se svakodnevno pronalaze i na lokacijama koja su tokom rata bila van područja ratnih sukoba. Bitno je znati da su nerijetko prisutna i neeksplodirana eksplozivna sredstva zaostala iz Drugog svjetskog rata. Svijest o opasnosti od mina i NUS-a nastojimo razvijati od školskog sistema u BiH do nekih posebno rizičnih kategorija kao što su radnici u oblasti šumarstva, planinari, lovci, ribolovci i slično“, zaključuje.

Aplikacija se može preuzeti na Google Play ili na web stranici BHMAC-a (www.bhmac.org).

Vedad je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Sarajeva. Student je treće godine Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Trenutno radi kao mentor digitalnog marketinga, digital marketing menadžer i wordpress developer. Posebno područje njegovog djelovanja je Google. Zainteresovan za aktivizam, član je omladinske organizacije PRONI.

Vezani članci

Pojedinci mogu mijenjati stvari na bolje
Sa ciljem pomaganja unesrećenim i bolesnim u Banjaluci je osnovana fondacija „Humana Srpska“, koja pruža pomoć svima bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.
Posttraumatski stresni poremećaj i vizualna umjetnost (Dio I)
Kakvu ulogu može vizualna umjetnost igrati u javnom zdravstvu? Kako se jedna nacija može oporaviti od traume za duševno zdravlje kada očito nema dovoljno psihologa i psihijatara da joj pruže podršku? Medicinski tehničar Bruce Clezy vam donosi šest članaka koji istražuju posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i vizaulnu umjetnost.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu