Umjetnička reakcija na prošlost i sadašnjost

Foto: Amina Sejfić

U okviru interdisciplinarnog projekta “PRESENT PAST” Goethe-Instituta u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Skoplju, a pod vodstvom lokalnih mentora, četiri autorice iz Hrvatske, pet strip crtača iz Srbije, dvoje fotografa iz Bosne i Hercegovine i jedan performans umjetnik iz Sjeverne Makedonije tokom ove godine razvili su umjetničke reakcije na kulturno-političke i komšijske odnose svojih zemalja u prošlosti i sadašnjosti.

Cilj projekta je kroz umjetničke radionice u različitim formatima istražiti regionalno poimanje prošlosti i povezanost koja postoji među državama bivše Jugoslavije te potaknuti saradnju kroz razne radionice i prezentacije. 

U Goethe institutu u Sarajevu predstavljena je foto-izložba dvoje fotografa, Mitra Simikića i Dijane Muminović. Radeći zajedno, pod mentorstvom fotografa Ziyaha Gafića, direktora VII Akademije, producirali su vlastite izložbe u okviru projekta, “Rijeka Janja” i “Vjere moje porodice”. 

Fotograf Mitar Simikić predstavio je fotografije projekta ”Rijeka Janja”. (Foto: VII Academy)

,,Nama je teško razdvojiti sadašnjost od prošlosti u Bosni. Prošlost vreba u svakom kutku našeg života i ona određuje i oblikuje našu sadašnjost. Tako da Mitrove i Dijanine fotografije pričaju upravo o tome. Pričaju o državi čiji je stanovnici napuštaju. Pričaju o mjestima koja nisu dostupna u medijima, o kojima se malo zna“, kazao je Gafić. 

Mitar i Dijana, oboje diplomci VII Akademije, pričaju svoje vlastite, intimne, tihe priče kroz nježan i sofisticiran vizualni jezik o svojoj prošlosti i sadašnjosti. Njihove priče zapravo su priče svih nas, a svojim fotografijama su predstavili i dio svoje prošlosti.

,,Ovaj projekat za mene ima poseban značaj. Ja sam ljeta provodio na rijeci Janji i ova rijeka zaslužuje da se ispriča njena priča, pogotovo jer je sada u potpunosti uništena. Moje putovanje duž toka rijeke dio je kontinuiranog projekta koji istražuje, prikazuje i otkriva složenu kulturnu, ekonomsku i ekološku situaciju duž ovog relativno malog riječnog toka“, navodi Mitar, dodavši da je njegov cilj stvaranje prostora u kojem publika može osjetiti empatiju prema njegovim subjektima i uključiti se u njihove priče.

Projekat se bavi tranzicijom na prostoru nekadašnje Jugoslavije i njezinim odrazom u kulturi te širokim i često stereotipiziranim pojmom Balkana. Države Jugoslavije imaju dugu zajedničku historiju i kako kaže Gafić, „zajednički kulturni prostor“, a tranzicijski se procesi u svakoj od njih od 1990-ih do danas drugačije odvijaju i manifestiraju. 

Iako je odrasla i obrazovala se u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-u), Dijanini radovi su uvijek bili vezani za Bosnu i Hercegovinu, tako da je u okviru “Vjere moje porodice” predstavila priču džamije u Zagradju (Kakanj) i svetišta u Olovu.

”Vjere moje porodice” naziv je izložbe fotografkinje Dijane Muminović. (Foto: Goethe-Institut BiH)

,,Moje vlastito iskustvo u Olovu me duboko dirnulo, i shvatila sam dubinu vjere moje bake. No, također sam dijete oca koji je musliman, i privlačila me zemlja njegove daleke prošlosti u Kaknju, u selu Zagradje. Ono što nisam mogla ni zamisliti bilo je kako će ova dva sveta mjesta, ove dvije zemlje i ova dva naroda obogatiti moj život u savršenom trenutku dok sam također tragala za prošlim vremenima koja povezuju moju sadašnjost“, kazala je Dijana. 

Gafić objašnjava kako fotografija, ako se koristi na pravi način, može izdići i naglasiti važnost nekog mjesta, odnosno stvari koje inače uzimamo zdravo za gotovo, kao što je upravo slučaj sa rijekom Janjom, odnosno svetištem u Olovu i džamijom u Kaknju. 

Rezultati ovog projekta biti će javno predstavljeni od maja do novembra u svakoj od zemalja učesnica. Završna prezentacija svih radova planira se za juni 2024. godine u sklopu festivala u Rijeci, Hrvatska.

Amina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Sarajeva. Velika strast su joj engleski jezik i mirovni aktivizam. Diplomirala je engleski jezik i književnost, te nedavno magistrirala na odsjeku za Sigurnosne i mirovne studije Univerziteta u Sarajevu.

Vezani članci

Žrtve nisu ni na tragu osvete, ali društvo treba ozdraviti
U posljednjih 50 godina u Bosni i Hercegovini nije bilo krvne osvete niti izvršenja smrtnih kazni, iako su počinjeni mnogobrojni zločini, genocid i ubistva.
Mogućnosti da BiH postane država po mjeri mladih
Iako se svakodnevno susrećemo sa izrazima „Na mladima svijet ostaje“, „Mladi su budućnost ove države“ i slično, problemi mladih u Bosni i Hercegovini (BiH) ne jenjavaju i širok ih je spektar od neusklađenosti obrazovanja, zapošljavanja pa do korištenja zdravstvenih i drugih usluga.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu