Njegovanje i baštinjenje sevdalinke, revitalizacija saza

Izvor: Sevdah Foundation

Fondacija Sevdah je udruženje muzičkih radnika, stvaralaca, kojima njegovanje i baštinjenje tradicionalne narodne bosanske pjesme sevdalinke predstavlja osnovu rada, a mladost, volja, znanje i elan su im glavni pokretači i resursi.

Etnomuzikolog Damir Galijašević, osnivač i direktor Fondacije Sevdah, pojasnio je da su preko projekta “Sevdah bosanskog Podrinja” napravili uži izbor od 60-ak najljepših tradicionalnih sevdalinki, pjesama poznatih autora na tragu sevdalinke i tradicionalnih i autorskih kola iz podrinjskih krajeva. Uz audio snimke mladih i istaknutih interpretatora te zasluženih sevdalija iz bosanskog Podrinja, prema njegovim riječima, projekat prati i knjiga sa notnim zapisima, tekstovima i historijskim izvorima, kao i portretima znamenitih interpretatora sevdaha iz Podrinja.

„Cilj nam je na ovaj način vremenom zaokružiti i podrobno istražiti cijeli sevdalijski prostor“, dodao je Galijašević, istaknuvši da su posebnu pažnju stavili na instrument saz – tradicionalni instrument Bosne i Hercegovine, uz koji se sevdalinka svojevremeno rado pjevala, a koji posljednjih godina doživljava svoju revitalizaciju. Objavili su album maestralnog sazlije Rajka Simeunovića iz Bijeljine, a u planu je objavljivanje i albuma istaknutog sazlije Avde Lemeša.

U fokusu je i promocija mladih talenata, interpretatora sevdaha. A na digitalnim platformama Fondacije Sevdah je i album mladog Emina Grahića, jednog od najprijatnijih sevdalijskih iznenađenja današnjice. U kooprodukciji s muzičkom produkcijom Radio televizije Bosne i Hercegovine, realiziran je album Alme Subašič.

„Uz deset tradicionalnih pjesama i jednu novu, uz specifične aranžmanske poduhvate, interpretaciju sevdalinke uz harmoniku, klavir, orkestar, saz i violinu, ovaj album sigurno će pomjeriti granice sevdalijskog poimanja“, sa ponosom je istaknuo Galijašević.

Popularnost sevdalinke u današnje vrijeme, prema Galijaševiću, na zavidnom je nivou. Tome u velikoj mjeri doprinosi i čitava plejada interpretatora sevdalinke koji je pjevaju u duhu današnjeg vremena: Damir Imamović, Amira Medunjanin, ansambl Divanhana.

„Kroz njihove internacionalne uspjehe, i mi ovdje iznova spoznajemo kakvu istinsku ljepotu imamo u našoj sevdalinci, najvećem kulturnom blagu Bosne i Hercegovine“, stava je Galijašević.

U fokusu je i promocija mladih talenata, interpretatora sevdaha. Izvor: Fondacija Sevdah

Zainteresovanost mlađe populacije

Vidljiv je i interes mladih za sevdalinku. Galijašević naglašava da se često mladi interpretatori sevdaha, kao i studenti i istraživači naše muzičke tradicije iz cijelog svijeta jave preko društvenih mreža i maila, s molbom da im se nađu pri ruci u smislu korepetiranja u svrhu što bolje interpretacije, ili u smislu korištenja  arhivskog fonda u naučne svrhe.

„Na našim koncertima često su među vremešnim posjetiocima i mladi ljubitelji sevdaha“, kazao je Galijašević, podsjetivši na sedam koncerata u različitim gradovima Bosne i Hercegovine, među kojima je i Goražde, a gdje su u prva dva reda bili mladi, koji nisu krili svoje oduševljenje.

Komentirajući status sevdalinke u poređenju sa ostalim tradicionalnim narodnim svjetskim žanrovima poput: Šansone, Kancone i Fada, naš sagovornik smatra da i sevdalinka ima svoju ulogu, te da ne zastajkuje za ostalima. „To tek treba da se potvrdi, ako Bog da, kad sevdalinka bude uvrštena na UNESCO listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. U tom poduhvatu je i nesebičan, veliki angažman Fondacije Sevdah“, pojasnio je Galijašević.

Savremeni interpretatori sevdalinke dovode do njene popularnosti. Izvor: Fondacija Sevdah

Najslađe iladž piće

Osvrnuvši se na doprinos pojedinca u popularizaciji sevdalinke, Galijašević je kazao da je dovoljno da volimo sevdalinku i da u njoj uživamo. Naglasio je da je potrebno ozbiljnije uključivanje medija, te da bi sevdalinci pomoglo i kada bi iza nje stajao jedan ozbiljan medijski servis, kao što je u najslavnijim vremenima to bila Radio-televizija Sarajevo.

Na kraju razgovora, Galijašević je uputio poruku svim ljubiteljima sevdaha: „Ja bih završio stihovima legendarnog Joze Penave, jednog od najznačajnijih autora pjesama na tragu sevdalinke: Nije sevdah mutna Drina da pred sobom pustoš pravi, već najslađe iladž piće, ko boluje da ozdravi! Nek nam sevdah bude lijek, zauvijek!“.

Sevdalinka bi mogla postati zaštićena od strane UNESCO-a. Izvor: Sevdah Fondacija

Amir Barleci je obučeni dopisnik Balkan Diskurs platforme iz Sarajeva. Po struci je Magistar psiholoških nauka. Dugogodišnji je medijski i politički aktivista. Učestvovao je na brojnim seminarima, konferencijama I projektima. Osnivač je alumni klubova pri nevladinim organizacijama Fondacija Boris Divković I Helsinški Parlament građana Banjaluka za koji je napisao naučni rad na temu Ravnopravnost spolova u medijskom prostoru. Za sebe kaže da je ambiciozna, pouzdana, te za nova iskustva otvorena osoba.

Vezani članci

Pokušao me udaviti. Kupila sam kartu u jednom smjeru i otišla
Nasilje nad ženama problem je o kojem se u BiH još uvijek nedovoljno govori, a žrtve nasilja najčešće se odlučuju na šutnju zbog društva, religije ili materijalne situacije.
Reparacije za žrtve: Naučene lekcije sa Konferencije za prevenciju zločina Centra za postkonfliktna istraživanja
Oni koji su preživjeli ratove na području bivše Jugoslavije ključni su za izgradnju mira. Njihova svjedočanstva služe kao podsjetnik na prekršeni imperativ “nikad više”. Priznavanje njihovih prava uključuje i pravo na reparaciju. Reparacije su ključne za pomirenje i sprečavanje ponavljanja zločina. Štoviše, reparacije će omogućiti postkonfliktnim društvima da marginalizaciju preživjelih iz rata izvuku iz njezinih korijena.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu