Jelena Milušić i Merima Ključo: Balkanska duša u muzičkom izričaju

Dok specifični kontra-alt Jelene Milušić miluje svojim glasom, na harmonici je uz nju jedna od najpoznatijih svjetskih harmonikašica, Merima Ključo. Obje su muziku odabrale kao svoj životni put a svoju saradnju nazivaju sudbinom.

Njihov album “Lume” sadrži 10 obrada pjesama iz različitih krajeva svijeta i pet autorskih numera inspiriranih rumunjskom, hrvatskom, kosovskom i sefardskom tradicijom. Za neke od pjesama odmah su znale da su pravi izbor, za druge je trebalo nešto više vremena.

Jelena priča kako je rad na albumu i izboru pjesama bio intenzivan i predivan proces. Obje su predlagale pjesme a od suštinske važnosti bilo je da se sve pjesme aranžmanski i programski uklapaju te čine muzičku cjelinu. Album je producirala Merima, za koju je „Lume“ produkt prekrasne saradnje.

“Lume znači ljubav, što ovaj album za mene uistinu jeste”, dodaje ona.

Za Jelenu, rad na ovom albumu je ogromno iskustvo iz kog je jako puno naučila o poimanju i tumačenju muzike i njihovom značaju za interpretaciju.

‘Lume’ ima različita značenja: svijet, život, izvor svjetlosti, iluzija, vatra, iskra, ljubavnik, čovječanstvo, više od ljubavi.

Vrlo često se zanemaruje da je tekst osnova interpretacije za glas jer se previše fokusiramo na tačno i lijepo pjevanje i tehniku da zaboravimo doživjeti i prenijeti poruku koju tekst pjesme nosi. Merima mi je ukazala na to i pomogla da osvijestim jedan jako bitan dio moje kreativne ličnosti. Čitav proces koji je trebalo proći – od izbora pjesama, pripreme, vježbanja i snimanja, a iznad svega  je poseban osjećaj nastupati uživo s Merimom”, kaže Jelena.

Reakcije publike na program sa njihovog albuma, bile su, kaže Jelena, iznimno pozitivne i emotivne.

“Imale smo priliku nastupati u regionu i Evropi, kao i u Americi. Neovisno o podneblju, publika nakon nastupa  s nama dijeli osjećaje koji odražavaju ushićenje, kao i komplimente za nastup i energiju između Merime i mene. Posebno oduševljenje odnosi se na Meriminu kompoziciju zbog  toga što je puna iznenađenja”, dodaje.

Takođe su skupa oživjele i bajkovitu poemu Alekse Šantića “Pahulje”. Počelo je tako što je Merima predložila da producira Jelenin solo album, što je ona rado prihvatila.

“ Meni se tekst veoma dopao, jer me vratio u bezbrižne dane djetinjstva i oživio Mostar iz najljepših sjećanja. Odlučile smo snimiti audio i video za ‘Pahulje’ i tom pjesmom najaviti moj solo album”, priča Jelena.

Merima dodaje da su pjesme Alekse Šantića jako vizualne.

Tradicionalna muzička tema kao inspiracija za novo djelo.

Naprosto, vidite svaku njegovu riječ i misao, što me inspirisalo i podstaklo da kreiram i zvučnu sliku”, govori ona.

Obrada šlagerskog klasika ”Potraži me u predgrađu”, koju Merima izvodi s poznatim hrvatskim jazz glazbenikom Matijom Dedićem nagrađena je Porinom. Prija joj, kaže priznanje struke, ali naročito joj je drago su im ljudi iz regiona također odali priznanje, te da su upoznati sa njenim radom, budući da je većinu života provela van regije.

Njena inspiracija je i muzika sefardskih Jevreja, koja je prisutna i na albumu „Lume“. A ljubav za tu muziku traje još od njene četrnaeste godine.

“Šetala sam ulicama Sarajeva i prolazeći kraj prodavaonice instrumenata čula sam divnu melodiju. Zvuk mi je bio nekako poznat, ali drugačiji od bilo čega što sam do tada čula. Nisam mogla da se oduprem potrebi da uđem u prodavnicu i pitam kakva je to muzika. Rekli su mi da je riječ o sefardskoj muzici. Bila sam i još sam opčinjena tom muzikom, tako da sam uradila niz kompozicija i aranžmana sa sefardskim temama. Moja kompozicija ‘Sarajevska Hagada: Muzika knjige’ je doživjela veliki uspjeh i pet godina nakon premijere i brojnih nastupa, još uvijek se izvodi širom Amerike”, kaže Merima.

Jelena je s Attilom Aksojem snimila nedavno i drugi album “Yo Hanino, Tu Hanina” koji je sve slušatelje odveo u svijet sefardske muzike.

“Sefardska muzika je posebna i magična i ljudi to osjete iako ne razumiju tekst jer se ona sluša srcem. Pored toga, muzika sefardskih Jevreja je dio našeg kulturnog nasljeđa. S obzirom na to da nema puno umjetnika u našoj zemlji i regionu koji izvode sefardske pjesme, smatram da je veoma važno očuvati ovu tradiciju”, zaključuje Jelena.

Fotografije: Miki Olabarri Powell, Marko Ercegović, VTF Studio

__________________________________

Ovaj članak je ranije objavljen u prvom izdanju MIR Magazina. MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs. Posvećen je pojedincima i organizacijama koje su nam ostavile u naslijeđe čvrste temelje za nastavak naše borbe za mir i pravdu.

Luka je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Jajca. Trenutno živi i radi u Dubrovniku. Luka je student Medijskih studija na Sveučilištu u Dubrovniku, a do sada je objavljivao radove na brojnim dubrovačkim portalima.

Vezani članci

Ponovo rođen Međunarodni festival dokumentarnog filma u Tuzli
Nakon 32 godine povezana je historijska nit i ponovno pokrenut Međunarodni festival dokumentarnog filma u Tuzli, s tradicijskom crvenom bojom koja simbolizuje “Rudare” ali i prolivenu krv radničke klase za gradnju zemlje, a s ciljem da bude otrgnut od zaborava za nove, mlade generacije. 
Američka borba za reproduktivna prava iz perspektive Bosne i Hercegovine
Borba za reproduktivna prava je jedna od najvećih borbi za osnovna ljudska prava u 2022. godini. Aktivisti i u razvijenim i u zemljama u razvoju dijele isti strah dok se njihove vlade polahko vraćaju na prethodno uspostavljena zakonska prava.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu