Medijska i informacijska pismenost čini važan segment u obrazovanju i odrastanju mladih ljudi. Može se svrstati u jednu od najbitnijih vještina 21. vijeka. Kao integralni sveobuhvatni koncept se smatra ključnom kompetencijom u društvu koje je doživjelo digitalnu transformaciju.
Doc. dr. Lamija Silajdžić sa Odsjeka Komunikologija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra da je medijska i informacijska pismenost veoma značajna u obrazovanju mladih koji su u današnje vrijeme najviše izloženi izazovima digitalnog okruženja, jer su među najaktivnijim korisnicima savremeno informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
„Ova tema je važna u obrazovanju kako bi mladima osigurala poboljšanje kognitivnih, tehničkih i socijalnih vještina koje im omogućuje da kvalitetno koriste informacije kojima su izloženi danas“, navela je Silajdžić.
Koncept medijske i informacijske pismenosti u obrazovnom sistemu naše zemlje, prema Silajdžić, zastupljen je na nivou individualnog entuzijazma i angažmana nastavnog i nenastavnog osoblja, ali još uvijek nije strateški. Do sada, najviše je urađeno u Kantonu Sarajevo, usvajanjem Strategije i Akcionog plana za integraciju medijske i informacijske pismenosti u obrazovne sisteme, ali implementacija još nije počela.
U sferi visokog obrazovanja, kako je pojasnila Silajdžić, predmet Medijska i informacijska pismenost (MIP) izučava se na Fakultet političkih nauka i Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Integracija MIP-a u obrazovni sistem
Emina Adilović, viša stručna saradnica za istraživanje u Institutu za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, smatra da je potrebno pričati o MIP-u od najranije dobi.
„Ne trebamo zapasti u zamku tzv. tehnološkog determinizma koji zagovara tehnokratski pristup i uvjerenje kako je danas moguće za sve društvene probleme rješenje pronaći u specifičnim alatima i programima, već je mnogo korisnije zauzeti pristup koji će pored pronalaženja korisnih digitalnih alata također uključiti i kritičko promišljanje o svim aspektima digitalnog, medijskog, informacijskog i algoritamskog oruženja, a što je, opet, moguće postići kroz integraciju MIP u obrazovni sistem“, mišljenja je Adilović.
Kao članica organizacionog tima IPILM kursa koji već godinama organizuje Univerzitet u Sarajevu u saradnji s kolegama sa nekoliko svjetskih univerziteta, Adilović je pojasnila da je to jedinstven primjer promicanja obrazovanja s ciljem razvijanja mislećih građana, jer nije projektno orijentisan, već je zasnovan na entuzijazmu studenata.
„Ovaj kurs je do sada uključio nekoliko stotina studenata širom svijeta koji u interkulturalnom okruženju imaju priliku učiti jedni od drugih o temi koja je zajednička za sve nas“, dodala je Adilović.
Inovativni i interkulturalni pristupi MIP-u
Kako kaže Adilović, svi studenti bez obzira na izbor studija mogu pronaći se u temama medijske i informacijske pismenosti.
„Dosadašnje iskustvo pokazalo je da je uvijek moguće pronaći inovativni pristup o ovim temama, u zavisnosti od trenutno aktualnih dešavanja i primjera koje studenti mogu iskoristiti kako bi bolje povezali ovaj koncept sa svakodnevnim fenomenima i poteškoćama, ali važno je uzeti u obzir da usvajanje MIP kompetencija predstavlja dugotrajan i cjeloživotni proces“, stava je Adilović.
Kada je riječ o značaju mentorskog procesa tokom kursa IPILM (Interkulturalne perspektive informacijske pismenosti i metapismenosti), naglasila je da je izrazito koristan s obzirom da se radi o raznolikoj skupini informacijskih stručnjaka sa različitim fokusom djelovanja, te dodaje da je uočena mogućnost interkulturalnog pristupa ovim temama.
„Na ovaj način studenti i polaznici kursa mogu dobiti uvide i komparirati različite primjere, te slučajeve iz okolina kojima drugačije ne bi mogli imati pristup, kao i međusobno upoznati kolege iz drugih sredina s kojima nerijetko ostaju u kontaktu i nakon završetka internacionalnog kursa“, kazala je Adilović.
Osvrnuvši se na odnos umjetne inteligencije i MIP-a, docentica Silajdžić je kazala da je umjetna inteligencija još jedan digitalni izazov koji je donijelo moderno doba a koji se može riješiti upotrebom MIP-a.
„Umjetna inteligencija može biti korištena i u dobre i u loše svrhe, odgovornost je na pojedincu“, dodala je Silajdžić.
Mladima, kao skupini koja može biti veoma ranjiva i podložna manipulacijama, Silajdžić i Adilović, poručuju da izdvoje vrijeme za kritičko promišljanje o informacijama koje čitaju i konzumiraju putem različitih medija, te raznolikost medijske i informacijske kulture iskoriste za vlastitu edukaciju i obrazovanje.
