Civilne i međunarodne organizacije moraju sarađivati: Naučene lekcije sa konferencije Centra za postkonfliktna istraživanja za prevenciju zločina

Ovo je jedan od zaključaka panela pod nazivom „Civilno društvo & prevencija – Suprotstavljanje sve većem poricanju i revizionizmu“, a koji je održan u sklopu regionalne konferencije „Izgradnja zajedničke agende za prevenciju na Zapadnom Balkanu“, koja je održana prošlog mjeseca u Podgorici, Crna Gora.

Obraćajući se učesnicima ove regionalne konferencije putem video poruke, Alice Wairimu Nderitu, specijalna savjetnica Ujedinjenih naroda (UN-a) za prevenciju genocida, naglasila je da „teret neadresiranog nasljeđa prošlih zločina, uključujući genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti je veoma važan. Politizira se i zloupotrebljava se u svrhu političkih dobitaka, podrivajući mir i pomirenje, te umanjuju napore za sprečavanje ponavljanja ovih zločina“.

Poricanje genocida i odgovornost

Nderitu je istakla ključnu ulogu civilnog društva u prevenciji sukoba na Zapadnom Balkanu, navodeći da će njen ured podržati implementaciju zajedničke agende za prevenciju u regionu. Osudila je poricanje genocida u Srebrenici, pojasnivši da je jako važno suočavanje s istinom radi sprečavanja ponovnih zločina.

,,Poricanje ili iskrivljavanje činjenica o genocidu u Srebrenici na isti način kao što se poriču ili iskrivljavaju činjenice o Holokaustu ili genocidu nad Tutsijima 1994. godine u Ruandi predstavlja indikator rizika za počinjenje genocida. Civilno društvo, posebno žrtve i preživjeli, igraju ključnu ulogu u zagovaranju odgovornosti, pomirenja i memorijalizacije“, smatra Nderitu.

Profesor Thomas Unger, moderirajući panel „Civilno društvo & prevencija – Suprotstavljanje sve većem poricanju i revizionizmu“, ispred Impunity Watch-a, kazao je da su danas revizionizam i veličanje ratnih zločinaca u regionu jači nego ikad prije, te da granice ne postoje i ovi fenomeni su vidljivi u svim sferama od političkog, intelektualnog, ali i na širem društvenom nivou.

„Sve je više radikalizacije, više mržnje, što je zaista zabrinjavajuće“, kazao je Unger, dodavši da se uticaj civilnog društva sve više smanjuje a što pogoduje ljudima na vlasti.

O važnosti suočavanja s prošlošću, posebno u Srbiji, govorila je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u Srbiji.

„Mislim da je Srbija glavna prepreka regionalnom pomirenju, jer je Srbija generirala sve ove ratove, a to kao svoju odgovornost ne priznaje“, kazala je, dodavši da se „konstrukcija novog identiteta očigledno se temelji na poricanju i interpretaciji ratova devedesetih“.

S problemom negiranja i revizionizma, prema njenim riječima, suočavamo se ne samo devedesetih, već i u dvadeset prvom stoljeću. Upozorila je na geopolitičke sukobe u regionu, sa Rusijom kao ključnim igračem, a koji podržava srpsku interpretaciju ratova devedesetih. „Rusija koristi Kosovo kao glavni argument za očuvanje svojih interesa“, kazala je Biserko.

U zaključku, Biserko ističe potrebu za širom analizom društvenih struktura, uključujući obrazovni sistem, medije i crkvu, kako bi se razumjeli uzroci konflikta i izgradila trajna stabilnost. Pozvala je na širu odgovornost društva, ne samo političkih elita, u procesu pomirenja i izgradnje demokratskih vrijednosti i nužnost da se mladima objasni zašto su ratovi nastali i kako su se odvijali.

Ključna uloga medija

Ilustrirajući kompleksnost problema s kojima se regija suočava, Dunja Mijatović, tadašnja komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope, pojasnila je ulogu medija u podsticanju mržnje.

,,Mediji su bili instrumentalizirani kako bi se širio strah. Ljudi nisu svjesni posljedica riječi i kako riječi utiču na ljude u bivšoj Jugoslaviji“, kazala je Mijatović, dodavši da se kod medija danas primjećuje nedostatak interesovanja za teme koje se tiču ratnih zločina i ratnih zatvorenika.

Rehabilitacija osuđenih ratnih zločinaca ne bi trebala biti izgovor, prema njenim riječima, za širenje mržnje i negiranje zločina, a nedostatak reakcije društva na takve pojave predstavlja ozbiljan problem. Upozorila je i na nedostatak podrške za nezavisne medije u regionu Zapadnog Balkana, jer mnogi mediji dolaze iz Srbije, a što dodatno komplikuje situaciju u vezi sa slobodom medija i širenjem informacija.

,,Ključnu ulogu ima uloga medija. Bez medija, naša civilna društva, nada, su bez značajnih rezultata“, kazala je Nataša Kandić, iz Fonda za humanitarno pravo, Srbija.

Uz podršku medija bitan je i politički angažmana Evropske unije, jer bez njihove podrške teško je ostvariti napredak u suočavanju s prošlošću i postizanju pomirenja. Kao odgovor na nedostatak podrške, Kandić poziva na razgovor o ulozi EU u tranzicijskoj pravdi i pomirenju, ističući važnost političkog angažmana kako bi se podržale inicijative civilnog društva.

Nderitu je podstakla korištenje preporuka UN-a za zaštitu žrtava i očuvanje sjećanja kao sredstva za zagovaranje odgovornosti. Naglasila je važnost zajedničkog rada civilnog društva i regionalnih inicijativa u prevenciji sukoba, uz nadu da će njihov rad doprinijeti razvoju zajedničkog plana za prevenciju u regionu.

O izazovima s kojima se suočavaju institucije u procesu transformacije, posebno na kantonalnom nivou, gdje tradicionalne prakse i paradigme predstavljaju prepreke za promjene, govorio je Ahmed Kulanić, direktor Memorijalnog centra Sarajevo. Istakao je nužnost edukativnih inicijativa kako bi se osiguralo da buduće generacije budu informisane o uticaju rata i važnosti tranzicijske pravde.

Ukazujući na važnost obrazovanja i vaspitanja, Mijatović je govorila o ulogama koje imaju porodica i obrazovanje u formiranju stavova mladih ljudi jer kako se mladi ponašaju ,,također ima veze s nama, s onim što djeca uče, iz porodice i u školama […]“.

Kulanić je naglasio da se mnogi spomenici grade s ciljem uticaja na neupućenu publiku. Govorio je o Prijedoru, gdje se nalazio logor Trnopolje. Trnopolje je bio koncentracijski logor koji su uspostavile snage bosanskih Srba 1992. godine. Bio je mjesto masovnog zatvaranja, mučenja i ubijanja zatvorenika bosanskih Muslimana i Hrvata.

,,U tom logoru postoji jedna zgrada, produžetak glavne zgrade kroz nekadašnju pijacu. U glavnoj zgradi, veterani Vojske Republike Srpske imaju svoje urede. Produžetak je dat žrtvama ili bivšim zatvorenicima rata iz Trnopolja, ali vrlo, vrlo malo prostora. Ispred toga nalazi se spomenik članovima Vojske Republike Srpske unutar logora za ratne zatvorenike. I to je slika kada govorimo o Bosni ili o Kalinoviku za Ratka Mladića“, pojasnio je Kulanić.

Naglasio je važnost preoblikovanja logora za ratne zatvorenike u memorijalne centre kako bi se dostojno odala počast žrtvama i omogućilo obrazovanje budućim generacija.

Važnost uloge civilnog društva u prikupljanju činjenica o žrtvama i značaju saradnje s akademskom zajednicom, naglasila je Kandić, dodavši da mladi ljudi smatraju osuđene ratne zločince herojima, kao one koji su štitili srpski narod.

Zbog navedenog zaključeno je da je neophodan zajednički rad s medijima, organizacijama civilnog društva, a uz podršku međunarodne zajednice, kako bi se poštovale utvrđene činjenice i radilo na svim aspektima tranzicijske pravde, radi prevencije na cijeloj regiji Zapadnog Balkana.  Regionalnu konferenciju „Izgradnja zajedničke agende za prevenciju na Zapadnom Balkanu“, organizirali su Centar za postkonfliktna istraživanja u saradnji s Impunity Watch, te Koalicijom za prevenciju genocida i masovnih zločina na Zapadnom Balkanu, a koja je nastala u saradnji s Uredom za prevenciju genocida UN-a.

__________________________

Ovaj članak je nastao nakon regionalne konferencije o prevenciji zločina koju su organizovali Centar za postkonfliktna istraživanja, Impunity Watch i Koalicija za prevenciju genocida i masovnih zločina na Zapadnom Balkanu u martu 2024. godine u Podgorici, Crna Gora. Konferencija je omogućena uz podršku komesara Vijeća Evrope za ljudska prava, Fonda Rockefeller Brothers, Ministarstva vanjskih poslova Italije, Evropske unije u BiH i UNDP-a BiH (u okviru programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu).