Odavanje počasti civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini, različitih etničkih pripadnosti, na način da to rade mladi zajedno iz različitih država, doprinosi suočavanju s prošlošću i održivom miru.
Postavljajući cvijeće i poklanjajući se civilnim žrtvama u Tuzli, Brčkom, Sarajevu i Vitezu, mladi iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a koji su bili učesnici Omladinske akademije “Stanje mira”, upoznati su sa činjenicama o počinjenim zločinima a koje su pravno naslijeđe nacionalnih i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Omladinsku akademiju “Stanje mira” organizirala je Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja, od 18. do 31. avgusta 2023. godine, sa ciljem da mladi iz država Zapadnog Balkana budu uključeni u izgradnju mira i demokratije.
Posebna komponenta Omladinske akademije je bila komemoriranje civilnih žrtava rata. Prema Velmi Šarić, predsjednici i osnivačici Centra za postkonfliktna istraživanja, zbog toga što se proces suočavanja s prošlošću ne može održavati u kontinuitetu ukoliko mladi ljudi nisu uključeni.
Šarić je pojasnila da u Bosni i Hercegovini nije uređen način komemoriranja civilnih žrtava na državnom nivou, a dozvole za izgradnju spomenika i memorijalnih obilježja daju lokalne vlasti. Ovo, kako ističe, dovodi u situaciju da izgrađeni spomenici nose poruke mržnje i podjela i nemaju obrazovnu komponentu, niti se oslanjaju na utvrđene pravne činjenice o zločinima.
Nikola Pavlović iz Beograda, učesnik Omladinske akademije, kazao je da je prvi put u Tuzli i da prvi put čuje za granatu koja je pala na Kapiju te da mu je drago da može da izrazi saučešće porodicama ubijenih.
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) ispalivši granatu s planine Ozren 25. maja 1995. na sami centar Tuzle – Kapiju, ubili su 71 osobu i više od 120 ranili.
Učesnici Omladinske akademije su položili cvijeće i odali počast žrtvama u selu Ahmići kod Viteza, gdje su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ubili 116 Bošnjaka.
U Ahmićima su razgovarali s Hazrudinom Bilićem koji je preživio masakr i podijelio sa mladima svoju ličnu priču, te činjenice napada na Ahmiće.
Učesnici su posjetili i spomenik Osmica u znak sjećanja na osmero djece bosanskih Hrvata ubijene u Vitezu 1993. godine. Ivan Garić, kojem je u ovom zločinu ubijena sestra, mladima je prezentovao rad na izgradnji sjećanja u vezi ovog zločina i naporima porodica da sačuvaju sjećanje na svoje najmilije.
Pokušano je polaganje cvijeća i na Spomen obilježje “Kazani 1992-1993.” koje je podignuto ubijenim srpskim i hrvatskim civilima tokom rata u Sarajevu, no zbog neuređenosti i nedostupnosti terena to nije bilo moguće. „Ovo nam pokazuje da je potrebno više raditi u oblasti sjećanja i memorijalizacije, kako bi mladi imali pristup i mogućnost da uče o historiji našeg društva“, kazala je Šarić.
Cvijeće je položeno i odata počast civilnim žrtvama rata u Brčkom. Tea Ružić, savjetnica gradonačelnika Brčko Distrikta za mlade i nevladin sektor je kazala da zajednički spomenik svim žrtvama rata za mlade znači da je svaka suza jednaka i dio naše povijesti. „Mislim da smo jednim ovakvim spomenikom poslali dobru poruku iz Brčkog, jer slobodno mogu reći da je Brčko primjer poslijeratnog pomirenja i suživota“, smatra Ružić.
Ahmo Mehmedović, učesnik Omladinske akademije iz Srebrenice, smatra da je memorijalizacija jako bitna kako bismo kreirali trajne spomenike i sjećanja na ubijene žrtve.
„Oni nose posebnu dimenziju u suočavanju s prošlošću i bitno je da ih mladi ljudi posjećuju i saznaju činjenice o ratnim dejstvima. Memorijali trebaju da mlade motivišu da kroz različite aktivnosti učine sve da zaštite žrtve rata. Kroz znanje, emociju i inspiraciju nakon obilaska ovih memorijala, vjerujem da će mladi dati svoj doprinos tome“, dodao je Mehmedović.
O važnosti da mladi drugih nacija i etničkih pripadnosti posjete mjesta stradanja svih grupa, govorila je i učesnica Lora Jurić iz Đakova. „I ja sama nisam shvatala dubinu ovih priča. Naše vojne akcije sam znala kao hrvatski pokret oslobađanja Hrvata, ali sada vidim širu sliku da su to bili nedužni ljudi koji nisu znali ni zašto umiru ni zašto se bore i svi su oni bili žrtve jednog toksičnog razmišljanja gdje su mislili da će ratom postići mir“, zaključila je Jurić.
_______________
Ovaj članak je ranije objavljen u drugom izdanju MIR Magazina. MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs.
