Sa američkom diplomom doktorskih studija psihologije, Maju Turniški životni put je odveo u Vrginmost, sjedište općine Gvozd, u središnjem djelu Republike Hrvatske
Uz pružanje psihosocijalne podrške ljudima koji su preživjeli rat 90-ih, kao i kasnije prirodne katastrofe poput zemljotresa i poplava, Turniški radi na osnaživanju lokalne zajednice Vrginmost, izgradnji mira i društvene kohezije, kao i na kulturnim razmjenama i održivosti.
Gravitacija Turniški prema regiji iz koje su njeni roditelji emigrirali 1968. u Švedsku, počela je nakon završenog studija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-e) i istraživanja koje je bilo fokusirano na razvoj mladih u postratnoj Hrvatskoj. To je odvelo u Vrginmost u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je koristila svoje znanje iz psihologije uz dodatnu edukaciju iz psihosocijalne podrške, dok je radila s ljudima koji se oporavljaju od traume.
Radila je i pomagala u saniranju posljedica katastrofe nakon razornih poplava u Slavoniji 2014., kao i nakon razornih zemljotresa 2020. i 2021., čime je dodatno učvrstila svoju posvećenost ovom području.
Prisjeća se: „Često kada bih stigla u područja pogođena zemljotresima, zatekla bih traumatizirane ljude ispred njihovih uništenih domova“.
Zemljotres magnitude 6,4 koji je pogodio Petrinju 2020. usmrtio je sedam, povrijedio 26 i raselio više od 50.000 osoba. Ovo je za Turinski bio poziv na akciju, pa je kreirala kratkoročni i dugoročni program psihosocijalne podrške (PSP). Cilj programa bio je „povećati otpornost zajednice i ublažiti povećane rizike od pojačane anksioznosti i sukoba nakon katastrofa“.
Osvrćući se na naslijeđe ovih katastrofa, Turniški ističe da je „većina izgubila svoje domove tokom rata, a zatim su godine proveli pokušavajući preživjeti u jednoj od ekonomski najugroženijih zajednica u zemlji, iskusili su COVID, a zatim i zemljotrese, gdje su mnogi ponovo izgubili svoje domove“.
Sisačko-moslavačka županija i dalje se bori s razornim posljedicama zemljotresa, što značajno utiče na njen rad.
Pored prirodnih katastrofa koje su izazvale unutrašnja raseljavanja, Hrvatska i dalje bilježi mješovite migracijske tokove kroz zapadni Balkan. Ovo je također uticalo na rad Turniški u nevladinoj organizaciji Suncokret, gdje naglašava potrebu za većom „društvenom kohezijom i inkluzijom“.
Kao rezultat toga, Turniški je istakla potrebu da se „radi na podizanju svijesti i povećanju javne empatije, posebno lokalne zajednice, kako bi se suzbile postojeće predrasude i neutemeljeni strahovi te predstavile osobe različitih kultura i tradicija, kako bi se uklonio strah od onih koji su drugačiji“.
Izgradnja održivog razvoja zajednice
Nevladinu organizaciju Centar za razvoj zajednice Suncokret registrirala je 2004. godine, što je bio odgovor na psihosocijalne potrebe Vrginmosta. Četiri godine kasnije postala je i predstavnica organizacije Kids Earth Fund (KEF). Njeni ciljevi za ove organizacije su osnaživanje lokalne zajednice, promocija izgradnje mira i kulturnih razmjena. Veliki dio rada Turniški fokusiran je na rad s ljudima pogođenim traumama rata 90-ih, a što se poklapa s mrežom KEF, koja se bavi podrškom mentalnom zdravlju mladih kroz umjetnost, posebno onih koji pate od posljedica rata, siromaštva i zagađenja okoliša.
Turniški naglašava međuetničko razumijevanje i promoviše reintegraciju, s posebnim fokusom na povratak srpskog stanovništva u Hrvatskoj koje je 1995. godine prisilno raseljeno. Ovi ciljevi su posebno značajni dok se područje suočava s dolaskom novih ljudi iz mješovitih migracijskih tokova, prvenstveno iz Sirije, Afganistana i Pakistana, među ostalima. Ovo donosi nove prilike i izazove za društvenu koheziju.
Kako bi podržao razvoj održivog demokratskog civilnog društva, Suncokret sponzoriše niz društvenih, umjetničkih i rekreativnih aktivnosti, temeljenih na potrebama zajednice i njenih ranjivih grupa: djece, mladih, starijih osoba, nezaposlenih, osoba s invaliditetom, etničkih manjina, osoba pogođenih zemljotresima i onih koji se još uvijek oporavljaju od ratnih trauma.
Dodatno, uključivanje međunarodnih mladih volontera u kampove i projekte Suncokreta ključno je za kulturne razmjene. Turniški napominje važnost razbijanja predrasuda prema ljudima iz različitih kultura i načina života, pojašnjavajući da volonteri koji dolaze iz različitih dijelova svijeta pružaju zajednici priliku da upozna različite religije i stilove života.
Izdvojila je program „Popunimo prazninu za oporavak našeg prostora“, koji je uspostavio mrežu Suncokreta, regionalnih osnovnih i srednjih škola, Crvenog križa u Glini, biblioteka i drugih institucija.
„Sa našom lokalnom omladinom i međunarodnim volonterima kreirali smo inovativne i korisne aktivnosti za djecu, mlade i odrasle u područjima pogođenim zemljotresom, za ljude koji su izgubili svoje domove i sada žive u privremenim kontejnerskim naseljima“, kazala je Turniški.
Pojasnila je da su aktivnosti uključivale izradu vertikalnih i eko-vrtnih gredica, uklanjanje ruševina od zemljotresa, slaganje drva i kreiranje murala. Ove aktivnosti su upotpunjene turnirima u umjetnosti i zanatima te sportskim događajima, s ciljem angažiranja zajednice i unapređenja društvenog i ekološkog uticaja. Turniški je istakla kako su se traume „pretvorile u nove prilike, partnerske mreže, aktivnosti i inovativna rješenja… za održivi razvoj zajednice.“
Iako su osnove rada Turniški u oblasti psihosocijalne podrške, njen rad u velikoj mjeri uključuje posljedice klimatskih promjena na regiju, te se zalaže da Suncokret promoviše prirodni i održivi razvoj kako bi se izgradila otpornost zajednice na prirodne katastrofe.
Ona koristi radionice o održivosti i edukaciju o prirodi, poput terapije šumom, kako bi podstakla društvenu koheziju kroz altruizam i solidarnost. Njena misija promocije održivosti postala je izuzetno važna u kontekstu sve težih ekoloških uslova, ali i zbog činjenice da je do nedavno fabrika za reciklažu plastike zagađivala grad i zajednicu.
Aktivizam u borbi protiv zagađenja
Kineska trgovačka kompanija, Phaten Plastic Recycling d.o.o., je u januaru 2023. godine započela rad u staroj tekstilnoj fabrici u središtu Vrginmosta. Dozvola omogućava postrojenju za reciklažu plastike da sortira neopasan otpad, a zajednici Vrginmost je obećano „oko 50 novih radnih mjesta.“
Turniški je pronašla prijavu za radnu dozvolu, izdanu od strane Sisačko-moslavačke županije. S obzirom da prijava za radnu dozvolu ima potpis, spisak stručnjaka koji su je izradili, kao i konsultantsku firmu koja je izradila dokument, u ovoj prijavi to nije bio slučaj.
„Ova prijava nije imala potpis i nije poznato ko je izradio dokument“, kazala je Turniški, navodeći da mnogi aspekti prijave postrojenja nisu bili jasni. Na primjer, prijava nije spominjala topljenje otpada, uključujući „otpad od električnih i elektroničkih uređaja (WEEE), za koji nemaju nikakvu licencu“.
Dodatno, fabrika nije imala adekvatne sisteme ventilacije. Dozvola za Phaten Plastic Recycling d.o.o. navodi da bi otvaranje prozora i vrata bilo dovoljno za prvobitnu namjenu postrojenja za reciklažu. Međutim, za topljenje plastike, dimnjaci, ventilacija i zaštitne rešetke su ključni za regulisanje količine dima koji se ispušta u atmosferu tokom procesa drobljenja i topljenja otpada u granule. Ovaj dim se ispušta ne samo tokom označenih radnih sati fabrike, već i tokom dvije noćne smjene. Turniški navodi kako je ovo stvaralo izuzetno bučnu okolinu uz otrovni smrad, raspršujući mikroplastiku oko fabrike, zelenih površina i kuća u Vrginmostu.
Lokacija Phaten Plastic Recycling je u centru Vrginmost, sto metara od osnovne škole i vrtića, samo nekoliko metara od mjesta gdje ljudi žive, te 20 do 50 metara od stoke, voćnjaka i vrtova mještana.
„Mlade majke su dolazile i govorile da više ne mogu sušiti rublje vani, da je crni prah prekrio biljke, da usjevi propadaju, a njihova djeca ulaze u kuću nakon igre na otvorenom mirišući na spaljenu plastiku ili neki hemijski miris.“
Turniški je odlučila poduzeti akciju i organizovati protest protiv postrojenja za reciklažu, izbjegavajući moguću kolateralnu štetu koja bi mogla uključivati njenu nevladinu organizaciju Suncokret. Naglasila je da su „svi koji se protive postrojenju dobili prijetnje“, te je stoga željela držati svoja istraživanja o Phaten Plastic Recycling odvojena od aktivnosti Suncokreta. Turniški je tako pokrenula novu građansku inicijativu za zaštitu okoliša, Stop Phaten Plastic.
Prije nego se uključila u kampanju, kazala je da su postojali neki pokušaji manjih demonstracija i pozivi lokalnog stanovništva za učinkovitije inspekcije fabrike tokom približno godinu dana. Međutim, to nije dovoljno uticalo na kontinuirano zagađivanje atmosfere i tla od strane fabrike. Turniški se obratila ekološkoj organizaciji, Friends of the Earth Croatia (FoE Croatia), za veću vidljivost.
FoE Croatia je pomogao u prijavljivanju postrojenja za reciklažu Upravnom odjelu za poljoprivredu, Odjelu za zaštitu okoliša i prirode za inspekcije. FoE Croatia je također pružio opće savjete, podršku i ohrabrenje za aktiviste. Turniški je naglasila da je FoE Croatia odigrao ključnu ulogu u pružanju pravnih savjeta i povećanju pritiska na institucije, jer su pomogli u organiziranju različitih protesta i demonstracija širom zemlje u julu 2024. čime su privukli međunarodnu pažnju na situaciju.
Licenca za rad fabrike Phaten Plastic Recycling oduzeta je 3. jula 2024., a krajem godine fabrika je konačno prestala sa radom.
Iz inicijative Stop Phaten Plastic poručili su: ,,S ponosom i olakšanjem možemo reći: uspjeli smo! Zatvorena je tvornica koja je zagađivala zajednicu i mjesto Vrginmost u Općini Gvozd. Nakon godina neizvjesnosti, borbe i pomutnji, trenutak je stigao – Phaten odlazi, a pravda dolazi.“
Turniški vjeruje da je dovođenje većeg nacionalnog interesovanja igralo ključnu ulogu u borbi protiv zagađenja, povećavajući vidljivost i interes medija. Ipak, njena misija ostaje usmjerena na razvoj zajednice kroz rad njene nevladine organizacije, odnosno jačanje otpornosti zajednice koja je pretrpjela previše.
