Jedinstveni simbol mira u Žepču

Zajedničko spomen-obilježje civilnim žrtvama rata općine Žepče, otvoreno je 2017. Foto: Alem Bajramović.

Žepče, grad u kojem većinski žive Hrvati/ce i Bošnjaci/kinje, često poseže za sobom pitanje razlika i tenzija. Međutim, novoobnovljeni spomenik civilnim žrtvama rata koji je postavljen 2017. godine donosi mirovnu poruku za mlade, ali i za sve stanovnike/ce ove općine.

Mato Zovko, općinski načelnik, ističe da je spomenik prije svega ljudski potez i hrabra odluka koja daje poruku mira i nastavka izgradnje dobrih međuljudskih, međunacionalnih i međuvjerskih odnosa.

„Mladi uglavnom prate starije, odnosno svoje roditelje i poruka mira se prvo gradi u kući, a onda se prenosi dalje. Mi stariji svojim primjerom moramo ohrabriti mlađe generacije za međusobnu suradnju i prijateljski dijalog. Odnosi mladih u Žepču su dobri i treba ih dograđivati kroz različite društvene događaje, kulturne, sportske glazbene, kao i kroz škole i ostale javne ustanove“, istaknuo je Zovko i dodao kako je ovaj spomenik naišao na odobravanje većine sugrađana/ki.

Općina Žepče je, kako tvrdi Zovko, nakon rata naslijedila mnogo društveno-političkih problema. Objekti i infrastruktura su porušeni, građani/ke su raseljeni i izbjegli, a veliki dio njih je poginuo u ratu. Pored svega toga, tu su i dvojne institucije vlasti.

„Razgovorima i dogovorima te upornošću, rješavali smo jedan po jedan problem, a prvenstveno smo integrirali sve institucije. Također su nam u tome pomogli međunarodne organizacije OHR, UN i drugi. Tako da je i to omogućilo stvaranje povjerenja među ljudima. Mi možemo biti primjer kako može i kako treba funkcionirati jedna multietnička zajednica“, nastavlja Zovko.

Osim ovog spomenika, u Žepču postoje spomenici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije Bosne i Hercegovine, kao i spomen sobe poginulih koje svjedoče o velikim stradanjima na području općine Žepče u ratu 1992. – 1995. godine.

Međutim, zajednički spomenik civilnim žrtvama rata, vjeruje Zovko, može graditi zajednički život i povjerenje za dobro svih stanovnika, a u prvom redu budućih generacija. Povodom otkrivanja ovog obnovljenog spomen obilježja, Udruženje civilnih žrtava rata u Žepču organiziralo je jednodnevnu posjetu predstavnika međunarodne zajednice Žepču, a među njima su bili i šefica Misije OSCE-a, ambasadorica Kathleen Kavalec, švedska ambasadorica u BiH, Johanna Strömquist kao i specijalna savjetnica UN-a za prevenciju genocida, Alice Wairimu Nderitu.

„Uloga međunarodne zajednice je jako bitna u rješavanju nategnutih odnosa. Međutim, upravo razna udruženja žrtava su ta koja najviše rade na realizaciji raznih inicijativa, poput ovog spomenika u Žepču. Žepče je sredina u kojoj djeca svojom voljom i željom idu zajedno na predavanja bez obzira na etničku pripadnost, imaju jednu školu i to je mjesto gdje ne postoje izražene etničke tenzije. Podrška procesima pomirenja i izgradnje povjerenja u zajednici predstavlja prioritet u radu međunarodne zajednice na lokalnom nivou“, naveo je Alen Ćosić, službenik Misije OSCE-a u Maglaju i najavio nove projekte koji se vežu za izgradnju boljih međuetničkih odnosa.

Mladi u Žepču, iako obrazovno ujedinjeni, često nemaju priliku aktivno provoditi vrijeme jedni s drugima, a pogotovo je to praksa prilikom odlaska na fakultet u BiH ili regiji i inozemstvu. Žepčanka Magdalena Barešić kaže da zajedničko odavanje počasti svim žrtvama, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost, doprinosi suosjećanju i shvaćanju kako su mnogi doživjeli ogromne gubitke.

Učesnike Festivala mira ‘23 odveli smo u Žepče gdje smo zajedno odali počast svim žrtvama rata. Foto: Arhiva CPI.

„Mislim kako je mlađim generacijama možda nešto lakše okrenuti se prema budućnosti i suradnji, ali vidjeti ovoliku želju za izgradnjom mira i dobrih odnosa među ljudima koji su za vrijeme rata bili u središtu sukoba je nešto vrijedno priznanja. U tome je veličina ovoga čina. Nama mladima je u zalog ostavljena vrijednost humanosti koju moramo dalje zajedno živjeti i razvijati. Mir je sada u našim rukama i predragocjen je da bismo ga izgubili“, smatra Magdalena.

Iako mladi u manjim lokalnim zajednicama žele nadvladati nacionalizam i etnonacionalizam, političko-društveni život ih kroz govor mržnje u javnom prostoru, ratno-huškačku retoriku u pojedinim medijima i slavljenje ratnih zločinaca podsjeća na realnost protiv kojih se bore.

,,Građani Žepča odavno nastoje prevladati ratna stradanja i strahote na ovom području, te danas žive zajedno. Neovisno o nacionalnosti dijele iste probleme, a to su iseljavanje, nezaposlenost, previše niske plaće. Drago mi je što se upravo u Žepču nalazi zajednički spomenik civilnim žrtvama, ali političari moraju biti svjesni kako bi se Žepčaci radije okupljali u tvornicama nego ispred spomenika“, ističe J.P.

Da je Općina Žepče i ranije bila pozitivan primjer dobrih odnosa među osobama različite etničke pripadnosti slaže se i R. B., još jedan mladi Žepčanin.

„Kao rezultat zajedničke borbe i života jest i povećanje razvijenosti općine Žepče koja se danas ističe kao srednje razvijena općina. Međusobno uvažavanje i poštivanje rezultiralo je da općina Žepče bude prva općina u BiH koja je podigla zajednički spomenik žrtvama civilnog rata. Mlade osobe su zagovarači ideja kao što je spomenik civilnim žrtvama rata i svjesni su činjenice da samo zajedničkim snagama mogu osigurati bolje sutra svim stanovnicima općine Žepče“, kazao je R.B.

Ovaj spomenik je samo još jedan pokazatelj da su oni čuvari kulture sjećanja i podsjetnik na žrtve koje trebaju biti jednako poštovane i obilježavane bez obzira na etničku pripadnost. Mladi su stoga vodeća uloga u procesu suočavanja s prošlošću i stup mira koji nikada ne smije nestati, baš kao i spomenici.

_______________

Ovaj članak je ranije objavljen u prvom izdanju MIR Magazina (2022/2023. godine). MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs. Posvećen je pojedincima i organizacijama koje su nam ostavile u naslijeđe čvrste temelje za nastavak naše borbe za mir i pravdu.

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog koja u svojem fokusu rada istražuje ljudska prava, postkonfliktno društvo i rodne stereotipe. Magistrirala je novinarstvo i informatiku/informatologiju na Sveučilištu u Mostaru. Surađuje s nevladinim organizacijama Oštra Nula, Forum ZFD i ONAuBIH. Članica je Udruženja “BH Novinari” i dobitnica njihove nagrade za najbolji studentski rad o radnim pravima novinara.

Vezani članci

Poplave koje bude sjećanja
Okrenula se prema rijeci. Vjetar je raznosio akacije po ledini. Padale su joj u kosu. Ličila je na stablo jabuke iz njegovog dvorišta. | Piše: Enesa Mahmić (Maglaj)
Osvrt na dokumentarac o Emeriku Blumu
Tamo, iza stambenih blokova koji su nekoć zaklanjali inauguralnu iteraciju Festivala 1994. godine od snajperista Vojske Republike Srpske, smjestili smo se za posebnu pretprojekciju još uvijek nedovršenog dokumentarca Jasmile Žbanić o Emeriku Blumu.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu