Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu obilježava 75 godišnjicu postojanja.
Prošao je ključne etape razvoja, savremene izazove historiografske nauke u Bosni i Hercegovini, a danas profesori poručuju da predstavlja mjesto za dijalog, kreativno neslaganje i zajedničko učenje, odnosno prostor u kojem se prošlost ne uči napamet, nego se s njom polemiše, analizira i razumije.
Sarajevski Odsjek za historiju više je od nastavne baze za historičare, arhiviste, kustose, profesore, istraživače i intelektualce koji su gradili i grade karijere i kolektivno sjećanje. Obilježavajući 75 godišnjicu organizirana je trodnevna naučna konferencija pod nazivom „Bosanskohercegovačka historija kroz vizuru alumnija Odsjeka za historiju“. Konferencija je okupila doktore nauka, bivše studente ovog Odsjeka, koji danas djeluju na različitim akademskim institucijama i donose savremene uvide u proučavanje historije, historije umjetnosti i arheologije. Održana je i doktorska radionica koja je otvorila prostor novim generacijama istraživača da predstave svoja interesovanja, pristupe i metodologije.
Za profesoricu Amru Šačić Beća, koja je ujedno i voditeljica Centra za historijska istraživanja, 75 godišnjica Odsjeka za historiju ima lični i profesionalni značaj. Odsjek naziva drugo kućom, a povodom jubileja podsjeća na važnost kontinuiranog obrazovanja stručnjaka iz oblasti historije, ali i srodnih disciplina – arhivistike, muzieologije i novinarstva. Naglasila je važnu činjenicu da su svi drugi studiji historije u Bosni i Hercegovini nastali zahvaljujući kadrovima upravo sa sarajevskog Odsjeka. Ovo nasljeđe, prema njenim riječima, obavezuje – kako na očuvanje digniteta struke, tako i na kritički pogled prema izazovima koji oblikuju savremenu humanistiku.
Profesorica je istakla dvije ključne prekretnice u radu Odsjeka za historiju, prva je uvođenje nacionalne historije 1970-ih, kao i implementacija Bolonjskog procesa 2005. godine. Obje reforme, prema njenim riječima, bile su izraz potrebe da se historiografija prilagodi potrebama društva i vremena – prvo kroz kontekstualizaciju bosanskohercegovačkog prostora u nastavne planove, a potom podsticanjem aktivnijeg učešća studenata u procesu učenja.
„Prošlost se ne uči napamet“
Ulogu Odsjeka za historiju, profesor Amir Duranović, vidi kao stalno aktuelnu, uprkos izazovima koje donose društvene, političke i obrazovne okolnosti.
„Mi smo dio društva, radimo sa društvom i za društvo“, kazao je profesor Duranović, ukazujući na važnost nastavka misije obrazovanja kompetentnih pojedinaca koji razumiju prošlost, ali se aktivno kreću u sadašnjost i planiraju budućnost.
Prema njegovim riječima, Odsjek je mjesto dijaloga, kreativnog neslaganja i zajedničkog učenja – prostor u kojem se prošlost ne uči napamet, nego se s njom polemiše, analizira i razumije.
Profesor Duranović studentima je poručio da ih na Odsjeku za historiju očekuje dinamična akademska zajednica i studij koji zahtjeva posvećenost, a koji istovremeno pruža priliku da se historija ne uči samo iz knjiga, već i kroz terenski rad, arhivska istraživanja i društveno angažirane projekte.
Studentima poručuje da ih očekuje dinamična akademska zajednica i studij koji zahtijeva posvećenost, ali koji istovremeno pruža priliku da se historija ne uči samo iz knjiga, već i kroz terenski rad, arhivska istraživanja, i društveno angažirane projekte. U vremenu globalnih kriza, migracija, sukoba i kulturnih transformacija, razumijevanje prošlosti postaje alat za donošenje održivih odluka u sadašnjosti.
Dosljednost naučnoj etici
Profesori odsjeka za historiju ne zatvaraju oči pred izazovima. Profesorica Šačić Beća, naglašava da „ostati objektivan“ u vremenu kada se historija pokušava oblikovati po mjeri politika i nacionalnih narativa predstavlja sve veći izazov.
Historija se često politizira, a historičari bivaju izloženi napadima kada njihova istraživanja ne idu u prilog dominantnim narativima. Ipak, profesorica vjeruje da mlade generacije imaju potencijal i volju da ostanu dosljedni naučnoj etici.
Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prema profesorima, nije samo mjesto gdje se predaje o prošlosti – to je prostor gdje se prošlost istražuje, propituje i reinterpretira. Ova godišnjica, kako navode, nije samo simbol trajanja, već i podsjetnik na ulogu koju znanje ima u oblikovanju društva. Prema njima, historija ne završava u arhivu – ona oblikuje način na koji razmišljamo o sebi, drugima i svijetu koji tek treba da dođe.
Kroz kontinuitet istraživačkog rada, kritičkog mišljenja i angažmana u javnoj sferi, studenti i profesori Odsjeka za historiju pokazuju kako akademska zajednica može biti relevantna u svakodnevnom životu, na način da prelaze granice fakultetskih učionica jer historija nije samo da se uči radi znanja, nego radi razumijevanja, pomirenja i odgovornosti prema budućim generacijama. U vremenu kada su činjenice često relativizirane, a prošlost zloupotrebljena u političke svrhe, postojanje stručne, kritičke i etički utemeljene historiografije postaje nužnost. Stoga, studenti i profesori Odsjeka za historiju ne prenose samo informacije – oni uče kako razmišljati, analizirati i donositi zaključke koji mogu imati stvaran utjecaj na društvo u cjelini.
