MC Pavarotti – Mjesto kulturne jednakosti, akulturacije i kozmopolitizma

Naslovna foto: Muzički centar Pavarotti.

Gledajući mapu grada Mostara, uočivši Narodno pozorište, zatim Stari most, te spustivši pogled još niže, pronađe se Muzički centar Pavarotti (MC Pavarotti) – tačka presijeka umjetnosti i istorije.

Na prostoru nekadašnje osnovne škole ”Svetozar Ćorović”, 21. decembra 1997. godine, centar je zvanično otvoren. Projekat je započet na inicijativu Britanske neprofitne humanitarne organizacije War Child UK, uz podršku umjetnika kao što su Pavarotti, Jovanotti i drugi.

Luciano Pavarotti – operski pjevač, humanitarac, UN-ov ambasador mira. Sin pekara i radnice u fabrici. Čovjek koji je na koži osjetio Drugi Svjetski rat. Čovjek velikog srca i velike ostavštine.

Nazvan po Pavarotti-ju, s osnovnom idejom o muzičkom centru u postratnoj Bosni i Hercegovini, ovaj centar je pružao usluge kliničke muzičke terapije. Mostar, kao grad sa najviše djece istraumirane od rata, sadržio je u sebi mjesto koje i danas predstavlja mir uspostavljen umjetnošću.

S radom su počeli 21. decembra 1997. godine, u zgradi bivše Osnovne škole „Svetozar Ćorović“, u Mostaru. Foto: Muzički centar Pavarotti.

Tajma Guzina, direktorica MC Pavarotti-ja, kazala je: ”Naš najveći uspjeh predstavlja sama činjenica da smo opstali tokom ovih 28 godina, odnosno da smo u jednom duboko podijeljenom gradu uspjeli razviti i sačuvati ideju kulturne jednakosti, akulturacije i kozmopolitizma.”

MC Pavarotti ujedinjuje omladinu, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, pružajući im priliku za razvijanje i njegovanje vještina i izražaja. Dostupne su radionice, kursevi gitare, modernog plesa, klavira, trube, horskog pjevanja, kao i jazz master kamp.

Tu su i predavanja, seminari, prostor za saradnju sa drugim organizacijama. U centru se nalazi studio koji nudi mogućnost produciranja, komponovanja, aranžiranja, izrade tekstova i video spotova, kao i grafičkih rješenja omota. Taj studio je pomogao stvaralaštvu umjetnika kao što su Tifa, Esma Redžepova, Dubioza Kolektiv i Goran Bregović.

U aprilu je u studiju ”A” zagrebački bend Balkalar snimao pjesme za svoj drugi album, dok je krajem maja snimana ilahija hora Karađoz-begove medrese.

Guzina je izuzetno ponosna na rad MC Pavarotti centra, veliki broj edukativnih i kulturnih aktivnosti, među kojima je regionalni festival „Gitarijada na putu za jug“, MixArt festival i Jazz Camp.

Bend Balkalar iz Zagreba na snimanju u MC Pavarotti. Foto: Muzički centar Pavarotti.

MC Pavarotti je dao i ogroman doprinos razvoju kulturnog identiteta poslijeratnog Mostara, a što pokazuju i stalne posjete stranih turista, te djece iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, regije i drugih evropskih zemalja.

„Svi koji dođu već su čuli za MC Pavarotti i žele da se pobliže upoznaju s našim radom“, istakla je Guzina.

MC Pavarotti trenutno realizuje projekat ”Zvukovni pejzaži Zapadnog Balkana”, gdje okuplja dvanaest mladih muzičara, iz zemalja članica Zapadnog Balkana, u mentorskom programu. Dio je projekta ”Culture and Creativity for the Western Balkans”, finansiranog od strane Evropske unije, koji se fokusira na poticanje dijaloga na Zapadnom Balkanu, jačanjem kulturnih i kreativnih sektora, radi povećanog socioekonomskog uticaja.

MC Pavarotti nastoji da poruči mladima, prema riječima Tajme Guzine, da bez obzira na okolnosti ostanu pozitivni, vjeruju u sebe i svoj talent, te da poštuju i vole drugog i drugačijeg. Ovaj muzički centar, poput ušća, mjesto je susreta. Na tlu nekadašnje škole, on služi za edukaciju i podsticaj djece i omladine. Podržan od strane umjetnika u njegovoj realizaciji, on pruža razvoj novih stvaralaca i prostor postojećim. Osnovan u postratnoj zemlji, u gradu u kome ratne rane i podjele još nisu zarasle, on spaja nacionalnosti i vjere nečim iskrenim i zajedničkim – porivom za stvaralaštvom i uživanjem u već stvorenom. Susret je prošlosti, noseći istorijsku vrijednost, ali i budućnosti: on poručuje da na prostoru punom sjećanja na gubitke može se gajiti stvaranje novog.

_______________

Tekst je objavljen uz finansijsku podršku Ambasade Austrije u BiH. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Ambasade Austrije u BiH, Centra za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskursa.

Sara je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Mostara. Trenutno studira Engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Glavni interesi su joj edukacija mladih, ljudska prava i kreativno pisanje.

Vezani članci

Pravo žena na izbor
Zakonske kazne koje bi trebale regulisati evidenciju operativnih zahvata, uključujući i abortuse nedovoljno su utjecale na promjene u praksi. I dalje se izvode abortusi u privatnim poliklinikama jer se zna desiti da se doktori u javnim ustanovama pozivaju na savjest i odbijaju ga izvršiti. Drugi ga pak izvrše ali priklanjaju se mišljenju i stvaranju predrasuda o ženi koja se na to odlučila.
Jedinstvena definicija slobode: život divljih konja u Livnu
Više od 400 divljih konja, godinama živi ispod planine Cincar, nadaleko od Livna, na jugozapadu Bosne i Hercegovine.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu