U sjedištu Evropske unije u Briselu je počelo obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, kroz partnerstvo Evropske službe za vanjske poslove, Memorijalnog centra Srebrenica i Centra za postkonfliktna istraživanja.
Ovom prilikom je otvorena fotografska izložba „MEMENTO: Fragmenti srebreničkog genocida“, sa porukom da sjećanje nije samo godišnje obilježavanje već svakodnevni poziv da se suprostavimo mržnji, netoleranciji i nepravdi. MEMENTO, kroz fotografije Armina Durguta, predstavlja kolekciju portreta i svjedočanstava preživjelih genocida u Srebrenici i predmete pronađene u masovnim grobnicama, na putu Marša smrti ili donirane od porodica žrtava.
Izložbu je otvorila Kaja Kalas, visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost i potpredsjednica Evropske komisije, zajedno s predstavnicima Memorijalnog centra Srebrenica i Centra za postkonfliktna istraživanja.
Kalas je naglasila da uprkos monstruoznim namjerama da se uništi jedan narod, naslijeđe onih koji su ubijeni živi zauvijek – u našim sjećnjima i uspomenama, kao što i naziv izložbe kaže – MEMENTO.
„I kao što nas ova izložba pokušava naučiti – sjećanje na zločine nije samo godišnji „ritual“. Sjećanje je svakodnevni poziv da se suprostavimo mržnji, netoleranciji i nepravdi, bez obzira koliko se to činilo malim. Kada to radimo, rušimo pravila zločina i sprečavamo ponavljanje prošlosti“, kazala je Kalas, istučići da je sjećanje svakodnevna riječ – da budemo bolji i činimo bolje.
Izložba „MEMENTO“ otvorena je 25. juna, kako se datum ne bi poklopio s aktivnostima u Bosni i Hercegovini koje će biti organizovane povodom 11. jula – Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine i 30 godina od genocida, u skladu s Rezolucijom o genocidu u Srebrenici koju je Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila prošle godine.
Sadržaj i oblik izložbe „MEMENTO“, gdje je uz svaki artefakt i lična priča preživjelih koja pokazuje ljudsku perspektivu jednog od najvećih zločina na tlu Evrope, producirali su Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Srebrenica. Za ovu priliku, Program Mehanizma za informisanje zajednica pogođenih sukobom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove je pripremio uvodne panele koji predstavljaju rad haškog Tribunala, a sada Rezidualnog mehanizma i sudski utvrđene činjenice po pitanju genocida u Srebrenici.
Kalas je podsjetila na zločine u Srebrenici u julu 1995. godine, navodeći da „danas znamo da je ubijeno sistematski više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, da su vojska i vojni lideri bosanskih Srba namjeravali elminisati muslimansko stanovništvo u Istočnoj Bosni. Znamo, bez ikakve razumne sumnje, da je to bio genocid, kako je utvrdio i međunarodni tribunal. Počinitelji su pokušali prikriti svoje zločine. Pokušali su sakriti smrti koje je čovječanstvo vidjelo. Ali, istina uvijek izađe na vidjelo“.
Trideset godina poslije genocida u Srebrenici, Međunarodni krivični sud ponovno istražuje optužbe za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid u Evropi i svijetu. „Istina ne može ostati skrivena. A to je još jedna gorka istina koju danas moramo prihvatiti – da jedan zločin nije dovoljan da spriječi sljedeći. Da jeste, prošlost se nikada ne bi ponovila. Mi sami moramo zaustaviti ponavljanje prošlosti“, navela je Kalas, dodajući da „nema riječi koje mogu u potpunosti opisati naše emocije, posebno pred upornim zlom“.
Slike iz izložbe, prema Kalas, nose snažne poruke. „Džepni sat koji označava trenutak kada je za njegovog vlasnika vrijeme stalo. Šorts koji je nosio tinejdžer, a koji više nikada neće biti nošen. Sudbina majke koja i danas, 30 godina kasnije, traži svog najstarijeg sina – a hiljade ljudi i dalje se vode kao nestali“.
Velma Šarić, predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja, navela je da je izložba snažan podsjetnik na put Bosne i Hercegovine ka miru i pravdi, u nadi da ćemo inspirisati mlade da uče iz prošlosti promovišući mir i da se suprostave mržnji i nasilju – sada i u budućnosti.
„Ovog jula u Srebrenici dočekaćemo na hiljade ljudi, uključujući i brojne mlade iz cijele Evrope, s jasnom porukom – mržnja nikada više ne smije oblikovati naša uvjerenja, niti naša djela“, kazala je Šarić te dodala da put evroatlantskih integracija za sve zemlje Zapadnog Balkana predstavlja novu priliku – da se prošlosti pristupi mirno i inkluzivno, te da se osigura da se ideologije koje su dovele do rata i genocida nikada ne vrate.
Šarić je naglasila važnost rada pravosuđa i da je kroz rad međunarodnog tribunala u Hagu, te pravosudnih institucija BiH, Srbije i Hrvatske za ratne zločine i genocid u Srebrenici osuđeno 56 osoba na više od 810 godina zatvora, uključujući pet doživotnih kazni.
Na otvorenju izložbe „MEMENTO“ obratila se i Mirela Osmanović ispred Memorijalnog centra Srebrenica, ističući da u vremenu kada negiranje postaje sve glasnije, kada ratni zločinci ne samo da se brane već i otvoreno veličaju, kada murali zamjenjuju sudske presude, a šutnja odgovora na govor mržnje – ova izložba stoji kao podsjetnik da istina nije stvar mišljenja već stvar činjenica i moralne odgovornosti.
Fotografska izložba „MEMENTO: Fragmenti srebreničkog genocida“ će ostati otvorena za posjetioce u prostoru Evropske službe za vanjske poslove do kraja septembra, a uz izložbu je 1. jula u Briselu organizovana filmska projekcija i okrugli sto, u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom – BIRN BiH i Memorijalnim centrom Srebrenica.
