Krivična odgovornost neophodna i 30 godina poslije genocida

Uz njihov neizmjerljiv doprinos, potrebno je nastaviti daljnje procesuiranje odgovornih, kao i negatora utvrđenih činjenica i onih koji veličaju ratne zločince. Prihvatanjem tih činjenica kroz obrazovni proces i edukaciju moguće je izgraditi društvenu koheziju i održivi mir u regiji, jedna je od preporuka međunarodne konferencije „Srebrenica 1995-2025: Suočavanje s prošlošću“, koja je održana 8. jula u Sarajevu.  

Međunarodnu konferenciju „Srebrenica 1995-2025: Suočavanje s prošlošću“ organizovali su Centar za postkonfliktna istraživanja, Grad Sarajevo, Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju Sarajevo, Udruženje Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, Koalicija za prevenciju genocida i masovnih zločina na Zapadnom Balkanu i holandska organizacija Impunity Watch. 

„Niko od pojedinaca koje smo uspjeli osuditi ne bi bio osuđen bez svakodnevne interakcije s preživjelima, žrtvama. Njihovo učešće na suđenjima je bilo zaista masivno i bez njih bi bilo nemoguća misija“, kazao je Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. 

Na panelu „Pravda i istina: Procesuiranje ratnih zločina i borba protiv negiranja“, tužilac Brammertz izrazio je zabrinutost zbog sve učestalijeg negiranja zločina i veličanja ratnih zločinaca. „Često se pitam zašto je toga danas više nego 2008. kada sam počeo ovaj posao“, rekao je, odgovarajući na pitanja moderatora Thomasa Ungera iz Impunity Watch-a.

„Odustajanje nije rješenje. Lično smatram da takvo ponašanje treba sankcionisati zakonom, jer dobrovoljna rješenja ne daju rezultate. A kako dalje? Kao što je više puta rečeno – obrazovanje je ključ“, naglasio je. 

Brammertz je ukazao na problem različitih školskih sistema i suprotstavljenih verzija historije u BiH.„Kako graditi zajedničku budućnost kad se ne možemo dogovoriti ni o prošlosti? Krajnje je razočaravajuće, da ne kažem neodgovorno, što političari svojim ponašanjem prebacuju teret pogrešnih narativa na nove generacije“, zapitao se glavni tužilac. 

Istakao je i da je regionalna saradnja na procesuiranju ratnih zločina loša. „Nevjerovatno je da u ovom dijelu svijeta stotine osumnjičenih za najteže zločine žive nedaleko jedni od drugih, a vlasti malo ili ništa ne preduzimaju“, navodi Brammertz. 

Najavio je da će se tužioci iz regije prvi put nakon pet godina sastati u septembru, vjerovatno u Hrvatskoj. „Oprezno sam optimističan da će se stvoriti nova dinamika, iako smo i dalje daleko od zadovoljavajuće saradnje“, zaključio je Brammertz.

Bekim Blakaj, izvršni direktor Fonda za humanitarno pravo Kosova, u video obraćanju prisutnima istakao je izazove u procesuiranju odgovornih za ratne zločine, kao i sveprisutno negiranje već utvrđenih činjenica o zločinima počinjenim na Kosovu.

„Zločin se ne može pretvoriti u herojstvo“

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt izjavio je da je prije 30 godina namjera međunarodne zajednice bila uspostaviti funkcionalnu državnost – okvir u kojem bi pomirenje i društvena kohezija mogli rasti. „Moramo priznati da to nije u potpunosti uspjelo. Ako pogledate raspored stanovništva, vidjet ćete da su etničke podjele porasle“, smatra Schmidt. 

Dodao je da međunarodna zajednica ne može diktirati narativ o historijskoj svijesti – to se, naglasio je, mora dogoditi unutar same regije. „Moram reći da nema dovoljno napora“, navodi Schmidt.

Poručio je da se mora jasno reći da „zločin ostaje zločin i da se ne može pretvoriti u herojstvo“. Najavio je konferenciju u septembru ili oktobru na kojoj će se raspravljati o provođenju Zakona o zabrani negiranja genocida, te ocijenio kao pozitivan korak prvu presudu Suda BiH protiv osobe koja je negirala genocid, iz maja ove godine. 

Govoreći o programu informisanja u okviru Rezolucije UN-a o Srebrenici, Schmidt je istakao važnost uključivanja mladih bez etničkih podjela. „Vjerujem da je s mladom generacijom moguće graditi bolju budućnost. Ne želim reći da starije treba zanemariti, ali imamo obavezu prenijeti svoja tranziciona iskustva na mlade“, zaključio je Schmidt. 

Podsjećanje na iskustva solidarnosti

Vesna Teršelić, direktorica Dokumente – Centra za suočavanje s prošlošću iz Hrvatske, poručila je da osporavanje činjenica o ratnim zločinima predstavlja stalnu uvredu i retraumatizaciju za preživjele. Naglasila je važnost zajedničkog rada organizacija i preživjelih kako bi se lokalizovalo sjećanje – ne samo na velikim mjestima stradanja poput Srebrenice i Prijedora, već i u manjim zajednicama gdje su zločini ostali nevidljivi.

„Političari u Hrvatskoj, ali i regiji, često šalju nejasne, ambivalentne poruke o patnji drugih. Najčešće se priznaje samo vlastita žrtva. Zato mi je bilo izuzetno važno otvaranje izložbe Majki Srebrenice, koje naglašavaju solidarnost i otpor onih koji su pomagali, bez obzira na etničku pripadnost“, smatra Teršelić.

Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u BiH, istakao je da je medijski prostor u zemlji zarobljen pod političkom kontrolom, što dodatno otežava suočavanje s prošlošću. „Revizionizam, glorifikacija ratnih zločinaca i podijeljeni narativi samo produbljuju rane koje nisu zacijelile“, kazao je Džidić, a kao primjer naveo je zloupotrebu narativa o Srebrenici tokom usvajanja UN rezolucije i izbora u Beogradu.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica, posebno Evropska unija, mora shvatiti da bez rješavanja pitanja prošlosti nema stvarnog napretka: „Možete graditi ceste i institucije, ali bez istine i pravde – to je promašaj.“ 

Zaključna poruka svih govornika jeste da bez istine, odgovornosti i obrazovanja ne može biti ni pomirenja, ni stvarnog napretka u regionu.

_______________

Međunarodna konferencija „Srebrenica 1995–2025: Suočavanje s prošlošću“ održana je uz podršku Nacionalnog fonda za demokratiju (NED), Fonda braće Rockefeller, Fonda Sigrid Rausing, Ujedinjenih nacija u BiH, BH Telecoma, JP Vijećnica, organizacije Pro Peace, regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“ te Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.