,,Čini se da je nekažnjivost danas pravilo igre“, kazala je novinarka Maria Ressa, dobitnica Nobelove nagrade za mir, na otvaranju Suda za društvene medije u Berlinu, inicijative Suda građana svijeta.
Na inicijativu Suda građana svijeta, ovaj „Narodni tribunal“ osmišljen da ukaže na kršenja ljudskih prava, sazvan je u martu 2025. godine. Tribunal je uključivao suce, tužitelje i advokate odbrane iz Njemačke, Indije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Platforme društvenih medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na Facebook, X, TikTok, Snapchat i Instagram, bile su „na sudu“ zbog nanošenja digitalne štete. Iako sudske presude nemaju pravnu snagu, Tribunal je dopustio žrtvama, porodicama žrtava, stručnjacima, pa čak i prijaviteljima da svjedoče, ističući neregulisanu digitalnu sferu i njenu ulogu u poticanju kršenja ljudskih prava i urušavanju demokratije.
Dvadeset četiri svjedoka iz SAD-a, Brazila, Ujedinjenog Kraljevstva, Mjanmara i Rumunjske, svjedočila su ukazujući na svijest medijskih platformi o štetnom sadržaju i njihovom neuspjehu u njegovom uklanjanju, čak i kada su kršili vlastite politike. Tribunal je na kraju zaključio da platforme društvenih medija daju prioritet prihodima u odnosu na pridržavanje vlastitih i međunarodnih standarda ljudskih prava. Iako nije izravno okrivio platforme, sud je utvrdio da je njihova stalna neaktivnost olakšala štetno, pa čak i kriminalno ponašanje. U presudi se navodi: „Velika komercijalna poduzeća dominiraju većinom platformi… te platforme često ne uspijevaju služiti važnom interesu podržavanja slobode, mira i ljudskih prava.“ Ovi propusti ugrožavaju demokratiju, ugrožavaju djecu i mlade, produbljuju društvenu polarizaciju i, u slučajevima poput Mjanmara, doprinijeli su masovnom raseljavanju više od 700.000 ljudi.
Digitalni prostor u BiH
Iako se pred Tribunalom nisu pojavili nikakvi konkretni slučajevi iz Bosne i Hercegovine (BiH), raspravljane štete i zločini, poput govora mržnje, dezinformacija, transparentnosti izbora i ugrožavanja novinara, odražavaju probleme s kojima se suočavaju BiH i Zapadni Balkan generalno. Lamija Kovačević iz Mediacentra Sarajevo objasnila je da štetni sadržaj koji kruži internetom uključuje govor mržnje koji je homofobičan, mizogin ili veliča ratne zločince. Dezinformacije, često od botova u prostoru za komentare, također su raširene. Svi ovi faktori oblikuju javni diskurs, polarizaciju i pristup vjerodostojnim informacijama, budući da društveni mediji postaju sve značajniji izvor informacija za javnost u zemlji.
Što se tiče izbora i govora mržnje, navela je slučaj iz 2024. godine tokom lokalnih izbora u Kalinoviku, gdje je kandidat za gradonačelnika kažnjen zbog širenja govora mržnje i veličanja ratnog zločinca Ratka Mladića. Iako su zakonski amandmani pojasnili kako se izborni zakoni primjenjuju na internetu, što je pozitivan korak, naglasili su da provedba toga može biti izazov.
S obzirom na složenu političku strukturu BiH, Visoki predstavnik predvodio je put u poticanju mjera digitalne odgovornosti protiv govora mržnje i poricanja genocida. Nastavak provedbe zahtijevat će koordinaciju vlade, koja se može razlikovati među entitetima i kantonima. Tri decenije nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, neregulisane platforme društvenih medija riskiraju potkopavanje institucija, produbljivanje društvenih podjela i ugrožavanje standarda ljudskih prava, što su potvrdila svjedočenja na Narodnom tribunalu.
Platforme i civilno društvo
Bivša zaposlenica Facebook-a, Sophie Zhang je tokom svjedočenja navela da ,,Facebook reaguje na javni pritisak“. Nakon toga se postavlja pitanje šta se događa kada ti problemi ne privuku dovoljno pažnje da bi izazvali odgovor platforme.
Kovačević je naglasila potrebu za izgradnjom partnerstava između tehnoloških firmi i lokalnih organizacija. Objasnila je da bi se platforme poput Mete trebale konsultirati s akterima na lokalnom nivou, posebno prije izbora, kako bi razumjele rizike i predvidjele probleme. Ti odnosi, prema njoj, „trebali bi biti dosljedni i trebali bi djelovati preventivno“.
„Iako se komunikacija s platformama poboljšala, ona varira među firmama. Medijske organizacije često se muče znati koga kontaktirati jer je transparentnost ograničena“, objasnila je, dodajući da jezične barijere mogu dodatno zakomplikovati komunikaciju.
Globalne lekcije iz Tribunala
Narodni tribunal pokazuje da izazovi s kojima se suočava Bosna nisu jedinstveni. Svjedoci su detaljno opisali Facebook-ov neuspjeh u djelovanju tokom etničkog čišćenja Rohinja u Mjanmaru. Kao što je svjedočio Nay San Lwin, „Facebook-ov neuspjeh omogućio je nastavak nasilja; promovisao je govor mržnje, a platforma je postala alat za širenje genocida.“
Svjedočile su i porodice žrtava koje su bile online ugrožene, uključujući i one koji su počinili samoubistva uzrokovana seksualnim iznuđivanjem. „Postoje žrtve koje to ne prežive… Žrtve se okrivljuju, dok u stvarnosti krivnja pripada počiniteljima, platformama i sistemima koji dopuštaju da se ovo nastavi“, rekao je jedan anonimni svjedok.
Kovačević je na lokalnon nivou primijetila da govor mržnje, poricanje i drugi štetni sadržaji poput online mizoginije odražavaju društvene podjele u BiH: „Društveni mediji uveliko odražavaju jezik javne sfere koja je dio postkonfliktnog, duboko podijeljenog društva.“
Kako bi se riješili postojeći nedostaci, UNESCO u BIH formirao je Koaliciju za slobodu izražavanja i moderiranje sadržaja, koju trenutno predvodi Mediacentar Sarajevo. Koalicija će omogućiti civilnom društvu da učestvuje u odlukama o regulaciji online sadržaja i stvori kanale za deeskalaciju za najteže slučajeve.
Uz Mediacentar, nekoliko drugih lokalnih organizacija u BiH i na Zapadnom Balkanu zagovara i rješava ova pitanja. POINT konferencija iz maja ove godine u Sarajevu okupila je aktiviste, novinare i organizacije civilnog društva kako bi raspravljali o transparentnosti, digitalnoj sigurnosti, dezinformacijama i odgovornosti platformi. Značajna tema bio je Zakon o digitalnim uslugama EU (DSA) iz 2022., koji jača regulatorne smjernice. Međutim, budući da je BiH još uvijek kandidatkinja za EU, ostaje izvan dosega DSA-e.
Zaključno, Maria Ressa upozorila je: „Velike tehnološke firme hakirale su našu biologiju, mijenjajući način na koji se osjećamo, djelujemo i glasamo – bez odgovornosti. Bez ograničenja, istina umire, a demokratija se raspada. Potrebni su nam hitni propisi kako bismo povratili činjenice, vratili povjerenje i zaštitili našu budućnost.“
