Zajednički cilj na Zapadnom Balkanu – uticaj na mlade

MFZB organizirao je Centar za postkonfliktna istraživanja u saradnji sa Centrom za ljudska prava i demokratiju (CEDEM) Crna Gora, uz podršku Evropske unije, Fonda otvorenog društva, Vijeća Evrope i drugih organizacija poput Impunity Watch, Protection Approaches, Globalna inicijativa protiv nekažnjivosti i drugih.

Kroz četiri panela predstavnici 25 nevladinih organizacija iz Bosne  i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Kosova, mirovni aktivisti, te predstavnici međunarodnih institucija razgovarali su o izgradnji održivog mira na Zapadnom Balkanu uključujući evropsku i svjetsku perspektivu, važnosti regionalne saradnje i uključivanjem mladih kako bi prevazišli nasilje, govor mržnje, predrasude, suočili se s prošlošću i radili na jačanju demokratije.

Na panelu „Obrazovanjem do prava, sprečavanje nasilja: Jačanje demokratske kulture u postkonfliktnim društvima“, govorila je Glorija Alić, ispred Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, Ljiljana Siničković, direktorica ProPeace organizacije u Bosni i Hercegovini, Una Vukotić, službenica za programe u crnogorskoj kancelariji za saradnju mladih (RYCO) i Dalia Koler, koordinatorica programa Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Srbija. Moderator panela bio je Felix  Mährenbach, pripravnik Centra za postkonfliktna istraživanja i austrijski novinar.

Panelisti iako dolaze iz različitih država Zapadnog Balkana saglasni su: „Izgradnja mira i suočavanje s prošlošću su teme cijele regije“, „Zajednički problemu Balkana ne mogu se riješiti sami, niti lokalno“, „Teret prošlosti, kao i mogućnost budućnosti, moraju se rješavati kolektivnim naporima. To se može postići angažmanom s mladima, graditeljima mira, građanima ali i političarima Balkana“.

Zajednički faktor

Čak i trideset godina nakon što je Ured OSCE-a osnovan u Sarajevu, Alić je opisala kako se i dalje svakodnevno suočava s podijeljenim zajednicama, zajednicama koje su teško opterećene naslijeđem rata.

Uprkos percepciji da oni mogu biti pokretači sukoba, Alić je naglasila vrijednost vjerskih zajednica i vjerskih vođa. Ona ih zapravo vidi kao pokretače mira. OSCE aktivno potiče vjerske vođe da se uključe u međureligijski dijalog, što je posebno važno za zajednice s vjerskim manjinama. Njihova percepcija prihvatanja i uključenosti u društvo ključna je za njihovu integraciju, posebno kada su u pitanju poruke mira i tolerancije od vjerskih vođa koji se okupljaju, rekla je Alić.

Linije sukoba ne prolaze samo duž vjerskih granica već i kroz regionalne. Ljiljana Siničković je kazala da da su ratovi 90-ih bili u različitim državama regiona i da se održivi mir može postići samo regionalnom saradnjom. Međutim, do sada je bilo premalo saradnje. Okupljanja poput ovog Foruma su, po njenom mišljenju, neophodna za generiranje novih ideja, razmjenu znanja i povećanje potencijalnih platformi za saradnju.

Međuvladina organizacija RYCO predstavlja vodeći primjer regionalne saradnje na način da djeluju u različitim državama u region. Vukotić kao programska službenica u Crnoj Gori naglasila je važnost okupljanja mladih.

„U RYCO-u vjerujemo da je najefikasniji način borbe protiv sukoba pružiti mladima priliku da formiraju vlastito mišljenje na osnovu svojih iskustava. To omogućava mladim ljudima koji inače ne bi imali priliku putovati po regiji da komuniciraju i upoznaju svoje vršnjake.“

Ovo pomaže u borbi protiv već postojećih stereotipa i predrasuda ugrađenih kroz školski sistem. Također im omogućava da jednostavno komuniciraju kao obični mladi ljudi, dijeleći iste strahove, ambicije i razgovarajući o zajedničkim interesima, stvarajući stvarne veze i razbijajući stereotipe jedni o drugima.

Uticaj na mlade ljude

Dalia Koler iz YIHR Srbija je kritizirala činjenicu da svaka zemlja u regiji ima svoju istinu, pri čemu svaka zemlja vodi svoj vlastiti narativ i zloupotrebljava ga za političku propagandu kako bi manipulirala ljudima. Nadalje, ona smatra da je nedostatak formalnog obrazovanja glavni uzrok sukoba, jer mnogi ljudi nisu informisani o prošlosti, kao ni o sadašnjosti. Vjeruje da rješenje leži u učenju o prošlosti i podučavanju mladih o njoj, a za što je primijetila da je porastao interes posljednjih godina. „Mladi moraju razmišljati o prošlosti kako bi stvorili novu budućnost“, smatra Koler.

Koler je ponosna na svoju generaciju, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou. Mladi ljudi postaju sve više angažovani do te mjere da shvaćaju da moraju razmišljati o prošlosti. Njeno srce je uz mlade ljude Sarajeva: „Svi se borimo u istom ratu.“

Siničković se u potpunosti složila i naglasila potrebu za obrazovnim sistemom koji bi povećao medijsku pismenost među mladima, jačajući njihovu sposobnost kritičkog razmišljanja i formiranja vlastitog mišljenja.

Uz neophodnost učenja o prošlosti zasnovanoj na utvrđenim činjenicama u obrazovnom sistemu, većem povezivanju i angažmanu mladih, naglašena je važnost regionalne saradnje i podrške kako bi izgradili održivi mir.

Na Mirovnom forumu Zapadnog Balkana bila su još tri panela: Memorijalizacija kao prevencija: Suočavanje s prošlošću radi zaštite budućnosti, Žrtve u fokusu: Unapređenje prava preživjelih na Zapadnom Balkanu, Prevencija nasilja zasnovanog na identitetu na Zapadnom Balkanu: Odgovori civilnog društva i međunarodne zajednice. Predstavljen je izvještaj „Mapiranje govora mržnje u Crnoj Gori“ koji je urađen u saradnji Vijeća Evrope i CEDEM-a, kao i dokumentarni film „Djeca Sarajeva“, koji je urađen u koprodukciji Centra za postkonfliktna istraživanja i Pinch Media. Mirovni Forum otvorio je ambasador Johann Sattler, šef Evropske unije u Crnoj Gori i Velma Šarić, osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja. Ambasador Sattler naglasio je da mir nije samoodrživ i na njemu se mora raditi svaki dan.

Šarić je naglasila da je Mirovni forum kreiran kao platforma za razmišljanje, dijalog i povezivanje lokalnih stvarnosti s regionalnim i međunarodnim procesima. „Mi smo kreirali ovaj forum jer vjerujemo da je mir na Zapadnom Balkanu direktno povezan s evropskom sigurnošću i budućnošću Evrope.