Upotreba interneta, odnosno društvenih medija, postala je svakodnevnica, a što prema istraživanjima može dovesti do ovisnosti a uz to kod mladih i djece može imati negativne posljedice po mentalno zdravlje. Stručnjaci preporučuju roditeljima da pronađu i postave granicu između pozitivne i negativne upotrebe interneta, razgovaraju s djecom ili zatraže stručnu pomoć kako bi ubrzali rješavanje problema.
Unatoč društvenom pritisku zbog vjerskih razlika, bojazni da neće biti prihvaćeni od obitelji, fizičke udaljenosti ali i druge nedaće nisu uspjele da unište višegodišnju ljubav i brak Samre i Dražena Prgića, koja je inicirana pozivom da bude njen par na maturalnoj zabavi. Danas, tridesetogodišnjaci Samra i Dražen žive u Orašju i roditelji su jedne djevojčice, a kao tajnu ljubavi otkrivaju da je sve u razumijevanju i kompromisu.
Prostor gdje se održavaju radionice od septembra do juna s maksimalnim brojem učesnika čija dob nije ograničena, educiraju mladi, čitaju knjige na engleskom jeziku ali i pruža mogućnost volontiranja mladima poslije kojeg dobijaju certifikat koji im može poslužiti za apliciranje za posao je Američki kutak u Banjaluci, koji je osnovan prije 18 godina kao plod saradnje Narodne univerzitetske biblioteke Republike Srpske i Američke ambasade u Bosni i Hercegovini.
Koristeći savremene pristupe i terapijske tehnike Udruženje građana Centar za ranu intervenciju djece s poteškoćama u razvoju “Mali svijet” više od 12 godina pokušava omogućiti djeci u dobi od 18 mjeseci do šest godina lakše savladavanje svakodnevnih prepreka i poteškoća s kojima se suočavaju kako bi dostigli svoj puni potencijal u najranijem periodu, kao i svjetliju budućnost.
Zlatan Kovačević, osnivač SOS Bihać, u protekle četiri godine okuplja volontere iz Bosne i Hercegovine ali i inostranstva kako bi pomogli ljudima koji su u nevolji a nalaze se na području Unsko-sanskog kantona. Kovačevićev dugogodišnji rad na različitim projektima koji su humanog karaktera, a koji je i kao dječak bio među prvim civilnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini, pokazatelji su borbe i spremnosti običnog čovjeka da pomogne drugima.
Još od 1. februara 1888. godine, Zemaljski muzej se bori s brojnim i čestim finansijskim problemima, ali ga to nije spriječilo da se razvije u najvažniju naučno-obrazovnu i kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini.