Izložba „Marame sjećanja“: Snaga, hrabrost i nježnost
U Memorijalnom centru Srebrenica 9. jula, u sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, otvorena je izložba „Marame sjećanja“, koja obuhvata fotografije majki Srebrenice, s ciljem odavanja počasti njihovoj višegodišnjoj borbi za pravdu i istinu i upornosti za pronalazak posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, dostojanstven ukop i „očuvanje života“ u godinama nakon genocida u Srebrenici. Izložbu „Marame sjećanja“ prati fotoknjiga o životu majki Srebrenice. 
Umjetnički izražaj u čast majkama i ženama Srebrenice
Više od 50 mladih iz Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta vezivali su marame i šalove s obje strane staze koja ide od Memorijalnog centra Srebrenica do mezarja žrtava genocida praveći umjetničku instalaciju „Majčina marama“ i odajući počast majkama i ženama – heroinama Srebrenice, njihovoj dugogodišnjoj borbi za pravdu i istinu.
Pomoć ,,crvenih“ na ruti Nezuk-Potočari
ovogodišnjem pješačkom pohodu, protestnog naziva ,,Marš mira“, više hiljada učesnika prošlo je teško prohodne brdsko-planinske predjele, gusto pošumljene predjele s potocima, kao i određeni broj povratničkih naselja, od Nezuka (općina Sapna) do Potočara (općina Srebrenica) u znak sjećanja na ubijene u genocidu u julu 1995. godine.
Revitalizacija hercegovačkog duhana – sjećanje na tradiciju
Klima i tlo u Hercegovini pogoduju razvoju jedne od najkonzumiranijih biljaka – duhana, takozvanog „žutog zlata“, koje je osiguravalo financijske prihode brojnih hercegovačkih obitelji. Dok se pokušava vratiti prepoznatljivost hercegovačkog duhana, sjećanje na tradiciju je ovjekovječeno otvaranjem Muzeja duhana u Ljubuškom. 
Borba LGBTI zajednice za vidljivost i jednaka prava
Oko 1.500 ljudi prošetalo je ulicama Sarajeva 25. juna pod sloganom ,,Porodično okupljanje“ u trećoj po redu Povorci ponosa u Bosni i Hercegovini, u znak protesta protiv diskriminacije i nepravde prema LGBTI zajednici.
Kažnjavanje dinajalizma: O izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine
Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH), donio je 23. jula 2021. godine Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kažnjava negiranje međunarodnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Nedugo prije kraja svog mandata, ova odluka je, prema Inzkovim riječima, donesena nakon što su „sve šanse koje sam dao domaćim vlastima da se ograde od ratnih zločinaca odbačene.“