Borba protiv trgovine ljudima i dalje je jedno od glavnih pitanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH) iako se ulijeva nada obzirom na nedavne reforme koje bi trebale doprinijeti učinkovitijoj borbi, ali za potpunu eliminaciju trgovine ljudima neophodni su preventivni napori i poticanje veće saradnje između političkih subjekata i civilnog društva.
Prošlo je više od 20 godina otkako je Bosna i Hercegovina dospjela na međunarodne naslovnice zbog trgovine ljudima nakon što su se pojavile tvrdnje da su mirovne snage Ujedinjenih naroda (UN) koje su poslane da promiču mir i ljudska prava u ratom razorenoj zemlji zapravo omogućile trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Iako više ne privlači istu međunarodnu pozornost kao skandal s mirovnim snagama UN-a, trgovina ljudima ostaje važno pitanje i prijetnja ljudskim pravima u BiH. Prema najnovijim procjenama Globalnog indeksa ropstva, oko 12.000 ljudi u državi živi u modernom ropstvu, što je više od tri osobe od svakih 1000 stanovnika BiH koji su iskusili prisilni rad ili prisilni brak (Global Slavery Index, 2018).
Uprkos takvoj prevalenciji, od 2017. do 2021. godine bosanskohercegovačke vlasti su identifikovale samo 306 potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Štaviše, žrtve trgovanja ljudima nisu ravnomjerno raspoređene unutar društva jer većina žrtava pripada ranjivim grupama. Većina onih kojima se trguje u BiH su žene, a posebno djeca, koja čine 62 posto žrtava koje je identifikovala vlada. Etnička pripadnost također igra ulogu u demografiji trgovaca ljudima, budući da je vjerojatnije da će pripadnici romske zajednice biti socioekonomski nepovoljniji i ranjiviji na trgovinu ljudima. Romska djeca posebno su sklona iskorištavanju kao prosjaci. Također postoji sve veća zabrinutost da bi migranti, od kojih se procjenjuje da se oko 70.000 kretalo kroz BiH od 2018. do 2020. godine, mogli biti sve osjetljiviji i neprijavljene mete trgovine ljudima kako se migracijski tokovi preko Balkana ka zapadnoj Europi intenziviraju (Council of Europe, 2022).
BiH uložila značajne napore
Izgledi za napredak ipak su ohrabrujući. Nedavni razvoj događaja u pristupu BiH u borbi protiv trgovine ljudima otkriva inicijativu da se zemlja pomakne naprijed u zaštiti ljudskih prava. Prošle godine, Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, koje objavljuje godišnji “Izvještaji o trgovini ljudima” (TIP) za većinu zemalja, stavilo je BiH na nivo dva (od četiri nivoa) što znači da “ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore u tome.” Ova ocjena svrstava BiH ispred susjedne Srbije i u rang s drugim zemljama Zapadnog Balkana u pogledu njenih napora u borbi protiv trgovine ljudima (US State Department, 2022).
Nedavni izvještaj Grupe stručnjaka Vijeća Evrope za akciju protiv trgovine ljudima (GRETA) objavljenog u junu 2022. godine dodatno opisuje reforme koje su poboljšale okvir za borbu protiv trgovine ljudima u BiH.
Kako izvještaj pokazuje, najveći dio zakonodavnog tereta za borbu protiv trgovine ljudima stavlja na dva entiteta – Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS) – kao i Distrikt Brčko (BD). Ove upravne jedinice odgovorne su za izradu krivičnih zakona pod koje spada većina krivičnih djela trgovine ljudima. RS je nedavno poduzela nekoliko koraka kako bi izmijenila krivični zakon i ojačala okvir za borbu protiv trgovine ljudima, uključujući dodavanje zakonske odredbe kojom se žrtve trgovine ljudima štite od krivičnog progona za zločine počinjene pod prisilom trgovaca ljudima. Također su proširili definiciju trgovanja ljudima dodajući eksplicitno spominjanje “ropstva”, “prisilnog prosjačenja” i “drugih oblika seksualnog iskorištavanja”. Uz to, Krivični zakon RS-a povećao je minimalnu kaznu za trgovinu djecom s pet na dvadeset godina zatvora (U.S. State Department, 2021).
Važne reforme također su se materijalizirale na nacionalnoj razini. Koordinacija među različitim vladinim institucijama u sprečavanju, istraživanju i kaznenom progonu trgovine ljudima pojavila se kao glavni prioritet u reformskim naporima. Bosanskohercegovačka udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i državni regionalni timovi za praćenje (RMT) restrukturirani su tako da uključuju članove niza vladinih institucija, uključujući policijske uprave, centre za socijalni rad, obrazovne ustanove i ministarstva pravde (Council of Europe, 2022). Također su uloženi napori da se angažuju aktivisti iz romske zajednice za učešće u inicijativama protiv trgovine ljudima. Uz povećanje saradnje u borbi protiv trgovine ljudima, državna vlada je provela mjere za racionalizaciju pristupa borbi protiv trgovine ljudima. Na primjer, nedavno je uspostavljena nova baza podataka koja centralizuje podatke o žrtvama trgovine ljudima, dok su također i ponuđene smjernice za unificirani proces pomoći žrtvama (U.S. State Department, 2021).
Krivično procesuiranje i veće kazne
Uprkos napretku u rješavanju zločina trgovine ljudima, BiH nije poduzela pune mjere za borbu protiv ovog problema. Izvještaj TIP-a, iako priznaje poboljšanja u zemlji, navodi nekoliko nedostataka koji sprečavaju BiH da postigne “minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima” i pređe na nivo jedan u svom sistemu ocjenjivanja. Reformski napori tek trebaju rezultirati znatnim brojem krivičnih progona za trgovinu ljudima, koji se zapravo smanjio posljednjih godina. Prošle godine, na području RS-a i BD-a nije osuđen ni jedan trgovac ljudima, dok u FBiH je zabilježen pad u broju osuđenih trgovaca ljudima u odnosu na godinu ranije. Štaviše, nekoliko osuđenih dobilo je kazne ispod propisanog minimuma (U.S. State Department, 2021).
Nedovoljni resursi i obuka sprečavaju provedbu zakona u ispravnom istraživanju i procesuiranju slučajeva trgovine ljudima. Ponekad neuspjeh da se proaktivno identifikuju žrtve trgovine ljudima rezultira krivičnim progonom samih žrtava za sitna krivična djela počinjena pod prisilom. Izvještaj GRETA-e također je istaknulo nedovoljno korištenje nevladinog sektora kao resursa za saradnju ističući slabost bh. pristupa borbi protiv trgovine ljudima (Council of Europe, 2022).
Abida Pehlić, predsjednica Novog Puta, vodeće nevladine organizacije za borbu protiv trgovine ljudima u BiH, ponovila je kritike da su vlade zanemarile važnost finansiranja i saradnje s nevladinim organizacijama uprkos središnjoj ulozi koju imaju u borbi protiv trgovine ljudima. „Nevladine organizacije su te koje rade na terenu, tako da znamo što se događa, razgovaramo sa žrtvama i pružamo izravnu pomoć žrtvama“, rekla je Pehlić.
Istaknula je da organizacije za borbu protiv trgovine ljudima nisu uključene u rad koordinacijskih timova za borbu protiv trgovine ljudima, što je veliki propust.
„Svi mi, akteri u borbi protiv trgovine ljudima, stvarno bismo trebali biti dio jedne mreže ili tima, koordiniranih i usmjerenih napora da se problem riješi na pravi način iz svakog mogućeg ugla“, dodala je Pehlić.
Ona je zabrinuta da će zategnuti politički i ekonomski uslovi omesti napore u BiH u borbi protiv trgovine ljudima. „Naša glavna briga, spriječiti trgovinu ljudima, postaje sve teža obzirom na trenutnu političku situaciju. To nije ništa novo – političke tenzije su prisutne otkako je rat prestao – ali sada su ljudi stvarno očajni. Ne mogu se zaposliti, a i ako se zaposle, potplaćeni su i ne vide svjetlo na kraju tunela,“ kazala je Pehlić.
Uz povećanu ranjivost na trgovinu ljudima uzrokovanu lošim ekonomskim izgledima, teški politički odnosi sprečavaju napore u saradnji između različitih državnih institucija potrebnih za borbu protiv trgovine ljudima. Izvještaj GRETA-e na sličan način naglašava pitanje neadekvatne saradnje između RS-a i drugih tijela vlasti i okrivljuje “fragmentovani institucionalni okvir Bosne i Hercegovine” za poteškoće u postizanju dosljednih i koordiniranih napora u borbi protiv trgovine ljudima (Council of Europe, 2022).
Put ka učinkovitijem okviru za borbu protiv trgovine ljudima
Američki izvještaj o trgovini ljudima za 2022. godinu navodi nekoliko koraka koje bi BiH trebala poduzeti kako bi ispunila svoje standarde za dostatnu borbu protiv trgovine ljudima. Među preporukama su: ozbiljnije ulaganje u otkrivanje, procesuiranje i kažnjavanje slučajeva trgovine ljudima; proširiti pomoć, pravnu zaštitu i restituciju žrtvama; povećati finansiranje i podršku nevladinim organizacijama koje se bore protiv trgovine ljudima; i standardizirati postupke, uključujući poboljšanje obuke u cijelom pravosudnom sistemu, tako da policija, osobe koje prve reaguju i suci pravilno rješavaju slučajeve (US State Department, 2022). GRETA-in izvještaj navodi slična područja za poboljšanje, s posebnim naglaskom na potrebu da se žrtvama pruži veća pravna podrška, kao i ekonomska pomoć i socijalna uključenost čak i nakon što napuste sigurne kuće (Council of Europe, 2022).
Takve mjere usmjerene na identifikaciju slučajeva trgovanja ljudima i pružanje podrške žrtvama, posebno one koje „nude potencijalnim žrtvama odgovarajuću zaštitu, odgovarajuću uslugu i garanciju da će njihovi ʻtrgovciʼ biti procesuirani i izvedeni pred lice pravde“, su bitne, kaže Pehlić. No, istaknula je kako je „najvažnije biti usmjeren na prevenciju, kako bismo spriječili da ljudi uopće postanu žrtve“. Sve dok vladine institucije i civilno društvo ne izgrade adekvatan okvir za rješavanje uslova koji dopuštaju pojavu trgovine ljudima – što je značajan izazov obzirom na političke i ekonomske turbulencije u BiH – na hiljade ljudi će i dalje patiti.
