Socioekonomska pitanja postaju sve važnija tema na području tranzicijske pravde. Novi istraživački projekat na tu temu razvijen je u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja (CPI) i Fakultetom Royal Holloway, Univerziteta u Londonu. Projekat istražuje socioekonomske faktore u kontekstu Inicijative za REKOM.
Međunarodne organizacije iznova pozivaju Bosnu i Hercegovinu (BiH) da “ukine praksu nekažnjavanja” za počinitelje sistematskog seksualnog nasilja koje se dogodilo između 1992. i 1995. godine.
„Budućnost Memorijalnog centra Srebrenica vidim kao gravitacioni centar iskustva jednog naroda tokom devedesetih godina prošlog vijeka, sa vlastitim arhivskim, istraživačkim i muzejskim kapacitetima za komemoraciju žrtava i Srebrenice i Sarajeva i Ahmića. Jer mi smo generacija koja ovoj instituciji treba da da izglede da preživi i bude najbolja za sve ono što dolazi u budućnosti.ˮ riječi su Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra Srebrenica na početku intervjua za Balkan Diskurs.
Duže od stotinu godina burne historije, grad Sarajevo i njegovi stanovnici čuvaju Sarajevsku Hagadu, zbirku jevrejskih propisa i predanja, od ratova, paljevina, krađa. Njena „kuća“ je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i nekoliko puta ju je morala napustiti kako bi bila sačuvana i spašena.