Svijet je 1992. godine postao svjestan i uznemiren zbog seksualnog nasilja koje je činjeno u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, te je tražio uspostavu tribunala koji bi doveo počinitelje pred pravdu.
Ranije se ugled jedne porodice ogledao u vještini tkanja ćilima ili uopšte u vještinama ručnog rada. Koliko su djevojke spremne za udaju vješte u ručnim radovima, to je kuća bila bogatija. Danas je drugačija priča.
Centar za postkonfliktna istraživanja u saradnji sa Memorijalnim centrom Srebrenica organizuje petu Školu za mlade Srebrenica, na kojoj će učestvovati mladi iz različitih država svijeta i Bosne i Hercegovine, od 7. do 12. jula 2024., u sklopu obilježavanja 29. godišnjice genocida u Srebrenici.
Digitalne platforme predstavljaju velike izazove za suočavanje s prošlošću na Balkanu. Stručnjaci za tranzicijsku pravdu iz bivše Jugoslavije diskutovali su o ovome na konferenciji Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI) o prevenciji zločina, „Izgradnja zajedničke agende za prevenciju na Zapadnom Balkanu“. Njihova zabrinutost, izražena na konferenciji održanoj 21. i 22. marta u Podgorici, u Crnoj Gori, odnosila se na pitanje poricanja genocida i iskrivljenih narativa na društvenim medijima.
Liječenje od prošlosti na Zapadnom Balkanu zahtijeva izgradnju zajedničkog narativa o jugoslavenskim ratovima 1990-ih. Ključni alati za pomoć u postizanju ovoga uključuju obrazovanje i pravilno rješavanje međugeneracijskih trauma. 25 godina nakon što su posljednje puške na Kosovu utihnule, ovaj cilj tek treba biti u potpunosti ostvaren.
Oni koji su preživjeli ratove na području bivše Jugoslavije ključni su za izgradnju mira. Njihova svjedočanstva služe kao podsjetnik na prekršeni imperativ “nikad više”. Priznavanje njihovih prava uključuje i pravo na reparaciju. Reparacije su ključne za pomirenje i sprečavanje ponavljanja zločina. Štoviše, reparacije će omogućiti postkonfliktnim društvima da marginalizaciju preživjelih iz rata izvuku iz njezinih korijena.