Ovo je trebala biti priča o nacionalnim manjinama, a prerasla je u manjkavost riječi pred veličinom čovjeka koji ne dozvoljava da se određuje prema tome šta je, već ko je on prema svim važnim parametrima, a koji nacionalnu pripadnost ne mjere.
Rudolf Slomo zvani Rudi je jedna od neobičnih legendi grada Sarajeva. Čovjek koji je bio prepušten samom sebi, živio je boemski život. Volio je ljude. Mnogi su ga znali kao dobrog čovjeka, punog života, neumornog i aktivnog. Rudi je takođe bio gluha osoba.
Prošlo je više od dvadeset godina od kada je Dejtonski sporazum doveo do kraja najkrvavijeg sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Svakodnevni život u Sarajevu je mnogo drugačiji danas nego što je bio tokom opsade, ali iako grad i regija sada djeluju u relativnom miru, još uvijek postoje ljudi na koje su sukobi iz 1990-ih imali snažan uticaj. Za mnoge, Dejtonski sporazum je služio za zaustavljanje nasilja tako što je zamrznuo osnovne uzroke konflikta, umjesto da ih riješi.
Sve više ljudi, posebno mladih napušta BiH.Prema procjenama Svjetske banke, oko 1.6 miliona ljudi koji su rođeni u BiH sada žive izvan zemlje, što predstavlja 44,5% stanovništva BiH.
Nakon svih horora rata i genocida u BiH, sa svoje sedmero djece udovica se vratila Konjević Polje, u svoj dom, i pronašla crkvu izgrađenu u njenom dvorištu. Više od 20 godina kasnije, njena bitka za uklanjanje crkve još uvijek traje.
Deset je sati u srcu Bosne, a na drugoj strani Kanala je još uvijek devet. Prilično je rano, bar za intervju. Palim Skype i poziv počinje. Mirko Pincelli i ja sjedimo, svako u svojoj kuhinji. Ja sam u Sarajevu a on u Londonu, obojica sa šoljicama kafe u rukama. Mirko, režiser dokumentaraca i igranih filmova …