Iako je prošlo više od 30 godina od početka rata u Bosni i Hercegovini, potraga za pravdom još uvijek zaokuplja većinu preživjelih seksualnog nasilja a prevashodno zbog nepostojanja strategije za tranzicionu pravdu, kao i zbog nedostupnosti počinitelja ratnih zločina.
Seksualno nasilje počinjeno u konfliktu (CRSV) neosporno ima trajne posljedice kako za preživjele, tako i za njihove porodice ali prema izvještajima nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, proces memorijalizacije i javno priznanje zločina veliki su doprinos procesu postizanja pravde i korak naprijed ka njihovoj integraciji u društvo.
Krivične presude kao aspekt postizanja pravde i odgovornosti nakon seksualnog nasilja uzrokovanog sukobom (CRSV) u Bosni i Hercegovini su prepoznate kao borba protiv nekažnjivosti i suočavanja s prošlošću pravnim putem, ali i kao preduvjet za postepeno pomirenje društva. U ovom djelu ćemo obraditi odgovore Bosne i Hercegovine na CRSV te koliko takva praksa može pomoći Ukrajini.
Pravda i odgovornost za preživjele silovanja i seksualnog zlostavljanja počinjenog u ratu u Bosni i Hercegovini (BiH) mogu biti korisna iskustva i prakse za međunarodnu zajednicu, nevladine organizacije ali i preživjele ratnih zločina koji se čine u Ukrajini više od 25 godina kasnije.
Medijski izvještaji o rodno zasnovanom nasilju najčešće se vežu za ubistva, pokušaje ubistva, seksualna uznemiranja i silovanja. Nerijetko možemo pročitati naslove: "Pijan zlostavljao suprugu pa završio u zatvoru", "Tukao i prijetio trudnoj ženi", "Ubio ženu zbog ljubomore" i tako dalje.