Neophodan ujednačen pristup za žrtve nasilja
Pravni propisi o nasilju u porodici i nasilju nad ženama u Bosni i Hercegovini, prema mišljenju stručnjaka, relativno su dobri ali je neophodna njihova dosljedna primjena, ujednačeno postupanje i jednak pristup sistemu na području cijele države. 
Mnogobrojni razlozi neprijavljivanja rodnog nasilja
Rodno zasnovano nasilje, kojem u Bosni i Hercegovini su najviše izložene djevojke i žene, često se ne prijavljuje nadležnim organima, a ako se i prijavi i dođe do sudskog postupka kazne su male ili pak uslovne.
Profesionalnim izvještavanjem sačuvati privatnost žrtava rodnog nasilja
Problem rodno zasnovanog nasilja u medijima u Bosni i Hercegovini zauzima sve više prostora, ali nerijetko zbog želje za ekskluzivnošću i većom vidljivošću osnovni postulati profesije budu prekršeni, a zbog čega žrtva i njena porodica trpe posljedice i doživljavaju traume.
Obrazovanjem prevenirati rodno zasnovano nasilje
Predstavnici obrazovnih institucija, nevladinog sektora, kao i borci i borkinje za ljudska prava su saglasni da borba protiv bilo kojeg oblika nasilja mora biti sadržana u svakodnevnim aktivnostima, a posebno u komunikaciji s mladim osobama i djecom, gdje osim obrazovnih institucija bitnu ulogu imaju i roditelji, odnosno porodica.  
Kampanja Nisam Tražila: Četiri djevojke koje su povećale svijest o rodno zasnovanom nasilju
Inicijativa „Nisam Tražila“ počela je kao reakcija četiri umjetnice – Mateje Mavrak, Asje Krsmanović, Ane Tikvić i Nadine Mičić – na slučajeve silovanja u Srbiji.
Uticaj pandemije Covid 19 na porast nivoa rodno zasnovanog nasilja
Tokom pandemije COVID-19, restrikcije poput karantina, policijskog sata i drugih oblika ograničenja kretanja smatraju se jednim od neophodnih zdravstvenih mjera koje mogu spasiti milione života, dok za žene i djevojčice, one mogu biti izvori povećanog rizika od nasilja ili čak smrti.