Obrazovanjem prevenirati rodno zasnovano nasilje

Foto: Canva

U redovnim školskim programima nisu obuhvaćene teme o rodno zasnovanom nasilju, što ne doprinosi unapređenju prevencije ovog sve učestalijeg problema u bosanskohercegovačkom društvu. Predstavnici obrazovnih institucija, nevladinog sektora, kao i borci i borkinje za ljudska prava su saglasni da borba protiv bilo kojeg oblika nasilja mora biti sadržana u svakodnevnim aktivnostima, a posebno u komunikaciji s mladim osobama i djecom, gdje osim obrazovnih institucija bitnu ulogu imaju i roditelji, odnosno porodica.  

Iz godine u godinu sve se više razvija nasilje bazirano na spolnoj identifikaciji, odnosno više smo obaviješteni da se to dešava. ,,Živimo u vremenu kada ljudi bivaju diskriminisani na osnovu spola, a sigurna sam da to najteže pada djeci“, smatra Amira Huskić, studentica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja se aktivno bori protiv rodno zasnovanog nasilja. 

Prevencijom rodno zasnovanog nasilja godinama se bavi Fondacija ,,Udružene žene” iz Banje Luke, a radili su i direktno s djecom od prvog do devetog razreda, kao i s nastavnicima i stručnim osobljem u prigradskim školama općina Gradiška i Banja Luka. ,,Škole nemaju programe rada o rodno zasnovanom nasilju, niti se ta tema obrađuje kroz redovno školovanje“, kazala je Dragana Miljević–Miljković, socijalna radnica Fondacije ,,Udružene žene” iz Banje Luke, istaknuvši da se kroz rad pokazalo da o temi rodno zasnovanog nasilja bi trebalo obučavati nastavni i stručni kadar škola.

Telefonska linija za pomoć, anonimne prijave

U Osnovnoj školi „Safvet-beg Bašagić“ Breza vode se idejom da borba protiv bilo kakvog nasilja mora biti sadržana u svakodnevnim aktivnostima, posebno u komunikaciji s učenicama i učenicima, ali i naglašavaju da su škole u Bosni i Hercegovini često prepuštene sopstvenom entuzijazmu i samoinicijativi. ,,Svaka škola dužna je promovisati ravnopravnost, jednaka prava za sve bez obzira na vjersku, rasnu, nacionalnu ili spolnu pripadnost. Pravo pitanje je koliko znamo o tome da li se svi osjećaju ravnopravno, kao i koliko istražujemo takva pitanja“, navodi Mersiha Šehić, direktorica Osnovne škole „Safvet-beg Bašagić“ Breza. 

Udruženje „Žene ženama“ iz Sarajeva, Fondacija „Udružene žene“ iz Banje Luke, udruženje „Amica Educa“ iz Tuzle, organizacija „Glas žene“ iz Bihaća, Udruženje žena „Derventa“ iz Dervente, te ,,IN fondacija – fondacija za unapređenje socijalne uključenosti djece i mladih u Bosni i Hercegovini” uradili su 2016. godine priručnik „Prevencija rodno zasnovanog nasilja u školama: priručnik za nastavno i stručno osoblje u osnovnim i srednjim školama“. 

Za unapređenje prevencije rodno zasnovanog nasilja, a kako je navedeno u priručniku, potrebno je razviti kodeks ponašanja za direktore, nastavno, stručno, administrativno i pomoćno osoblje škole, ali i za učenike/ice i roditelje, a u kojem će se definisati obaveze, odgovornosti, pravila i postupci za praćenje i izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju u školskom okruženju. 

Preporučuje se uspostavljanje odbora/grupe za zaštitu djece u školama od rodno zasnovanog nasilja, telefonska linija za pomoć, kutija za anonimne prijave i druga sredstva kojima učenici/ce mogu prijaviti nasilje. Također, navodi se da se osnaže djevojčice i dječaci tako što će naučiti vještine nenasilne komunikacije i mirovnog rješavanja konfliktnih situacija.                    

Čas odjeljenske zajednice

Konkretnu mogućnost uvođenja tema rodno zasnovanog nasilja u školske programe, direktorica Šehić sugeriše preko časa odjeljenske zajednice, odnosno da se kvalitetna interakcija može napraviti s historijskim i građanskim obrazovanjem i tako navesti učenike/ce na istraživanje o primjerima rodno zasnovanog nasilja kroz različite vremenske periode. 

„Moguće je izučavati Konvenciju o ljudskim pravima, Konvenciju o pravima djece, a posebno Istanbulsku konvenciju iz 2011. godine. Ovakvi sadržaji omogućavaju učenicima/ama da naprave komparacije društva nekada i društva danas, utvrde faktore, koji su vodili ka predrasudama, kao i one koji su ih razbijali“, kazala je Šehić. 

Studentica Huskić smatra da je neophodno uvesti rodno zasnovano nasilje u nastavni plan i program ne bi li se tako barem malo više probudila svijest o problemima koji se tiču nas, naše okoline ali i svijeta.

Značajan resurs u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, prema Miljević-Miljković, mogu biti roditelji jer se djeca prvo identifikuju u svojoj primarnoj porodici. „Djeca vaspitanje nose iz kuće, kao i negativne i pozitivne obrasce ponašanja. Ali isto tako, ti obrasci se mogu mijenjati ako unutar škole postoje pozitivni modeli identifikacije“, kazala je Miljević-Miljković. 

Koliko je porodica važna u razvoju svake individue, ističe i Šehić, pojašnjavajući da „ni same škole ne mogu kvalitetno bez uključivanja porodice raditi na odgoju i na obrazovanju djece i mladih“.

„Može se desiti da upravo porodica jeste rizični faktor za dijete. U tom slučaju obaveza je škole da prepozna, zaštiti dijete i sarađuje s nadležnim institucijama u cilju najboljeg interesa za dijete“, kazala je Šehić.

Obzirom da nevladine organizacije imaju iskustvo u radu i prevenciji rodno zasnovanog nasilja, mogu biti značajan resurs kojeg, prema Miljević-Miljković, trebaju prepoznati i uvažiti škole. „Na taj način bi se djeci, nastavnom i stručnom kadru škole pomoglo da modifikuju svoj rad i prilagode ga savremenom školskom sistemu“, kazala je Miljević-Miljković, istaknuvši da bi se prevencijom direktno uticalo na prepoznavanje i blagovremeno reagovanje ukoliko se nasilje i pojavi.

Almedina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Breze. Studentica je Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, smjera Komunikacijske i informacijske tehnologije. Volontira u Crvenom Križu, a posebno područje njenog interesovanja su mir i pravda.

Vezani članci

Nova generacija demokratije i međureligijski dijalog – odgovor na nasilni ekstremizam
Na Bošnjačkom institutu u Sarajevu održana je panel diskusija o ulozi međureligijskog dijaloga kao načina borbe protiv nasilnog religijskog ekstrimizma. Pišu: Angelika Hoerner, Tasha Fell i Marko Kljajić
Suze Padaju na Kruh
U ratnom periodu bilo je teško pomagati prijateljima druge nacionalnosti jer si uglavnom okarakterisan kao izdajnik svog naroda, ali Brankica je sigurna u ispravnost svoje odluke.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu