Visočki memorijal za srebreničke žrtve genocida

[:en] The Square of the Srebrenica Genocide Victims (Credit: PCRC archive) [:bs] Trg žrtava genocida u Srebrenici (fotografija: arhiv CPI)

U Visokom je 5. oktobra ove godine svečano otvoren Trg posvećen žrtvama genocida u Srebrenici. Tim činom Visoko je postalo jedina općina u Bosni i Hercegovini, koja je na ovaj način odala počast žrtvama.

Trg žrtava genocida u Srebrenici nalazi se u samom centru Visokog. U sklopu trga, na čijem je otvorenju bio prisutan veliki broj zvanica i građana Visokog, nalazi se amfiteatar, fontana, te spomen ploča uz šetnicu. Načelnica općine Visoko, Amra Babić rekla je da je postojala obaveza da trajno odaju počast žrtvama u Srebrenici.

”Zadužilo nas je na to 6.777 do sada ukopanih žrtava koje su u Visokom identifikovane, opremljene i ispraćene na posljednje putovanje, mjesto na kojem su pronašli konačni mir – Memorijalni centar u Potočarima”, naglasila je Babić.

John Clark, forenzički patolog koji je radio u Visokom od 1999. do 2001. godine kao glavni patolog Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) istaknuo je krucijalnu ulogu općine Visoko u rasvjetljavanju zločina. Clark se obratio prisutnima ispred više od 100 stručnjaka iz 33 zemlje svijeta koji su radili pod njegovim vodstvom.

“Razlog zašto je Visoko izabrano u tu svrhu jesu predviđanja pojedinih ljudi koji su osmislili i ponudili nam prostorije za rad”, kazao je Clark. U izvještajima koje je poslao u Haag, Visoko je navedeno kao polazna tačka. Radost što je lokalna vlast osjetila obavezu da vezu između Srebrenice i općine Visoko učini još vidljivijom i trajnom nije krio, te je naveo kako ovaj trg predstavlja još jedan razlog zašto će on i njegove kolege uvijek se tu vraćati.

Na otvaranju trga u Visokom bila je i Suada Selimović, kćerka srebreničke majke Šuhre Malić koja je 2001. godine otvorila Memorijalni centar u Potočarima. Razlog njenog dolaska su crteži trojice mladih umjetnika, koji se nalaze na zidovima šetnice. Trojica mladića su od općine zatražili dozvolu za rad i njihova djela su poklon Visokom, a ujedno i način odavanja počasti žrtvama genocida.

”Ovi portreti moje majke i komšije Rame koji doziva sina Nermina biti će vječni podsjednik na užas koji se desio u Srebrenici i zaista nemam riječi kojima bih zahvalila momcima koji su došli na ovakvu ideju”, kazala je Selimović.

Projekat Silence, umjetnički kolektiv HAD (fotografija: arhiv CPI)
Projekat Silence, umjetnički kolektiv HAD (fotografija: arhiv CPI)

Trojica umjetnika članovi su umjetničkog kolektiva HAD, koji su kroz projekat Silence, na 35 metara dugom zidu uklesali portretne i figurativne prikaze kao trajnu uspomenu na žrtve.

Članovi HAD-a bili su motivisani osjećajem odgovornosti i želje da utiču na buduće generacije, tako da im svojim radom približe ovu tematiku koja je obično suviše teška i nejasno predstavljena. Jedan od članova HAD-a, Anel Lepić naglasio je: ” Želimo da ova tematika bude aktuelna češće a ne samo 5 dana prije 11. jula. Naše istraživanje, koje je prethodilo izradi Silence, pokazalo nam je da ljudi već zaboravljaju, te da je materijal nedostupan ili da čak i ne postoji u određenim slučajevima”.

Rad mladih umjetnika službeno je otvoren 19. novembra mirnom šetnjom.

Priče o tome da li je izgradnja trga odličan potez lokalne vlasti ili pak neadekvatno postavljen podsjednik na stradanja u medijima su zamijenjene drugim temama. Unatoč tome, veza između Srebrenice i Visokog je ostala uklesana u kamen za buduće generacije. Projekat izgradnje trga finansiran je iz budžeta Federacije BiH u iznosu od 300.000 maraka.

Lejla Bečar je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Visokog. Lejla je arheolog i trenutni član omladinskog savjetodavnog odbora Index on Censorship platforme.

Vezani članci

„Drugačiji“ Banjalučanin u pohodu na tron u elektronskoj muzici
Luka Ćurguz, 24-godišnji Banjalučanin, tjelesno oštećenje s kojim se rodio ne može da nazove svojom prednošću, ali smatra da ga čini posebnim i prepoznatljivim u ostvarivanju zavidnih sportskih rezultata i muzičkoj karijeri, gdje učestalo niže uspjehe, a preko koje želi rodnu Banjaluku i našu državu da stavi na mapu elektronske muzike. 
Teška borba za jednakost: LGBTQ zajednica Banjaluke
Kao i u mnogim drugim gradovima pripadnici LGBTQ tako i u Banja Luci susreću se mnogim izazovima jer su „drugačiji“ u odnosu na okruženje, zahtjevaju prava koja nisu prava većine, sukobljavaju se sa porodicom i prijateljima zbog načina života koji su izabrali.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu