Edhem Čustović: Ulaganje u mlade za bolju budućnost BiH

Edhem Eddie Čustović je kao sedmogodišnjak, na samom početku rata u BiH, iz Tuzle sa roditeljima i bratom stigao u Australiju. Njegova interesovanja od djetinjstva usmjerena su na nauku i inovacije. Autor je nekoliko inovacija, a jedna od njih doprinijela je smanjenju stope smrtnosti australskih beba. Postigao je izuzetne rezultate u svjetskim razmjerama, no sada želi da pomogne svojoj zemlji da postane primjer uspješnog razvoja.

Balkan Diskurs (BD): BH Futures Foundation (Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini)  pomaže mladim ljudima kroz edukaciju i mentorstvo. Koliko teško je bilo u početku doprijeti do mladih ljudi u Bosni i Hercegovini?

Čustović: Mladi ljudi su željni znanja, pogotovo ako imaju priliku učiti od stručnjaka koji su ispisali impresivne karijere, a mi im to kroz našu Fondaciju omogućavamo potpuno besplatno. Prepoznali su našu ideju ,,širimo znanje za bolju BiHˮ i rado nam se pridružuju. Nismo imali problema da ih motiviramo, jer, mladima je potrebna prilika da se usavršavaju, dobra motivacija da ipak mogu živjeti od svog znanja, ukoliko se dobro potrude da ga steknu, i uspjeh je zagarantovan. Mladi žele sigurnost, potrebno im je da se mogu nekome obratiti za savjet, a to im pružaju naši mentori. Kada nesebično dijelite znanje, ljudi žele biti dio toga.

Također, dobar mentor je jako bitan faktor uspjeha mlade osobe. Mentorstvo je oblikovalo moju karijeru, od srednje škole pa na dalje. Mladi ljudi treba da se posvete usmjeravanju karijere kroz savjete ljudi koji su već prošli kroz ono što njih čeka. Naša želja je uputiti mlade ljude na pravi put da stvore što uspješnije karijere. Također, želja nam je da stvorimo veliku mrežu mladih, da oni koji steknu znanje sada, mogu u budućnosti da ga prenesu nekome drugom.

BD: Vide li mladi svoju budućnost u Bosni i Hercegovini i koliko Fondacija pomaže u tome da ostanu u domovini?

Čustović: Kroz različite događaje koje organiziramo za mlade, želimo probuditi patriotizam u svakom od njih, jer oni su bolja budućnost Bosne i Hercegovine (BiH). I mi im to vrlo otvoreno govorimo. Pružamo im mogućnost da svoje znanje nadograđuju u mnogim svjetskim zemljama, da uče od svjetskih stručnjaka, ali ih isto tako savjetujemo da to naučeno prenesu u svoju domovinu.

Pomažemo im da grade konekcije, da razvijaju svoje start-up ideje, da putuju i uče, kako bi kod kuće svoje ideje sproveli u djelo. Inženjerstvo je takav posao, da vi iz bilo kojeg grada u BiH, iz udobnosti svog doma, možete raditi za kompanije širom svijeta. Naše iskustvo pokazalo je da BiH ima mlade koji je vole.

BD: Nedavno ste u Srebrenici otvorili i tehnološki park (Futures Makerspace). O kakvom projektu je riječ?

Čustović: Ovo je, zapravo, priča o tome kako jedna Facebook poruka i jedna posjeta mogu da pokrenu veliku društvenu akciju sa beneficijama za jedan cijeli region. Prošle godine, putem Facebooka, kontaktirala me Valentina Gagić-Lazić iz Srebrenice. Ona me pohvalila za sve što radimo kroz Fondaciju i iskazala želju da se upoznamo. Krajem novembra Valentina je došla u Tuzlu na našu akademiju, gdje se upoznala sa našim radom. Tog dana rekla mi je: „Ovo je stvarno fantastično. Vi imate studente iz Banja Luke, Mostara, Sarajeva, Tuzle, Zenice na jednoj lokaciji. Oni ne poznaju etničke barijere koje se svakodnevno nameću. Oni su vezani zajedničkim ciljevima. Da li postoji mogućnost da jednom dođete u Srebrenicu sa studentima i da motivišete mlade ljude?ˮ Tih nekoliko rečenica Valentine za mene je bilo dovoljno da odmah pristanem. Sedmicu dana kasnije sam, zajedno sa našim studentima, posjetio Srebrenicu i razgovarao sa mladim ljudima.

Ono što me posebno obradovalo jeste činjenica da je tog jutra, iz Bratunca, Srebrenice, ali i drugih mjesta, stigao veliki broj mladih bošnjačke i srpske nacionalnosti. Njih je objedinjavala želja za znanjem i napretkom. Futures Makerspace centar je mjesto na kojem će srednjoškolci i studenti iz Srebrenice i okoline moći da se bave tehnologijom, da imaju pristup svemu onome što vršnjaci u zapadnim zemljama imaju, da razvijaju projekte. Cilj nam je, ne samo da obrazujemo naše mlade ljude, nego da kroz povezivanje sa lokalnom privredom (poljoprivreda, kultura, turizam) napravimo preporod u cijelom gradu.

BD: Srebrenice se mnogi sjete samo zbog jednog datuma/događaja, zašto ste baš otvorili Futures Makerspace u Srebrenici?

Čustović: U vašem pitanju je i naš odgovor. Baš zato jer se tog grada, koji je preživio golgotu na kraju prošlog stoljeća, sjete samo 11. jula. Naziv naše Fondacije je Fondacija za bolju budućnost BiH, dakle, ne samo Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Tuzle, nego cijele BiH, gdje svakako nismo željeli, i nismo mogli zaobići Srebrenicu.

Naša je moralna i ljudska dužnost mladima Srebrenice pružiti priliku da uče zajedno i da se druže, da kroz obrazovanje pokušaju izgraditi bolje međuljudske odnose. Pokazalo se da smo otvaranjem Makerspace-a u Srebrenici učinili pravi korak, jer, u tom prostoru sada djeca različitih nacionalnosti uče zajedno. A mi to želimo. Želimo multikulturalnu i pametnu BiH, jer u tome je ključ bolje budućnosti. Naravno, ne smijemo zaboraviti šta je stanovništvo Srebrenice sve propatilo. Ako smo sposobni da se suočimo sa prošlošću, spremni smo da krenemo dalje, i da ne dozvolimo da se takvo nešto ikada ikome ponovi.

BD: Na koji način Futures Makerspace pomaže mladim ljudima da se usavršavaju, pomognu svojoj zajednici i povežu se sa stručnjacima?

Čustović: Centar smo opremili računarima, informatičkim tehnologijama, 3D printerima, elektronskim razvojnim pločama, dronovima i raznim drugim alatima koje će moći koristiti mladi ljudi bez ikakvih uslova, osim jednog: da uče i pomažu lokalnu zajednicu. Naš centar će biti digitalno povezan sa našim partnerskim organizacijama iz svih gradova BiH, uključujući JSGuru Kliker školu iz Banjaluke, DKR Robotički centar iz Tuzle i SPARK iz Mostara.

Plan aktivnosti je već sastavljen i mi ćemo nastojati da u Srebrenicu svakog vikenda dovedemo vrsne stručnjake, volontere i studente koji će raditi sa mladim ljudima, lokalnom zajednicom i privrednicima. Želimo da se u Srebrenici uvijek odvijaju aktivnosti koje će mladima davati poticaj da dolaze i ostanu u ovom divnom kraju.

BD: Kako zaustaviti odlazak mladih, obrazovanih osoba i stručnjaka iz Bosne i Hercegovine?

Čustović: To je jako teško zaustaviti dok se ne promijeni sistem i ne izbace sve one stvari koje trenutno nisu kako treba. Generalna atmosfera se mora promijeniti, te znanje treba biti više cijenjeno i nagrađivano. Ipak, kao Fondacija se trudimo da počnemo sa malim koracima, mijenjajući živote malog broja ljudi za početak, a u budućnosti ćemo svoje djelovanje i proširiti i nadamo se da ćemo uticati na ovaj negativan trend.

BD: Koji su budući ciljevi Fondacije za bolju budućnost BiH?

Čustović: U protekle nepune četiri godine našeg djelovanja uspjeli smo da unesemo pozitivne promjene u desetine života mladih ljudi u našoj zemlji. Omogućivši im pristup znanju, tehnologiji i globalnom liderstvu, što su naša tri stuba djelovanja, pokazali smo im da se može puno postići i iz male zemlje kakva je BiH, i da ukoliko ste dovoljno dobri, ne morate ići u svijet, nego da svijet može doći vama.

U narednom periodu planiramo da proširimo svoje aktivnosti kako bismo uključili što veći broj studenata. Izuzetan primjer ovoga jeste novi mentorski program koji smo pokrenuli u saradnji sa MarketMakers inicijativom, u sklopu kojeg ćemo obezbijediti mentorisanje za 140 srednjoškolaca i studenata iz cijele BiH. Ovo je veliki korak naprijed s obzirom da smo dosad mentorisali samo oko tridesetak studenata godišnje.

Osim toga, planiramo nastaviti sa našim standardnim aktivnostima kao što su otvaranja Makerspace centara širom BiH, Arduino Outreach program za srednjoškolce, webinari, naše Futures akademije, te nekoliko novih aktivnosti, o kojima ćemo obavijestiti javnost uskoro.

BD: Vaša poruka za mlade?

Čustović: Poruka mladim je da više vjeruju u sebe, da ulažu u znanje, jer je to jedina investicija koja se uvijek isplati. Neka nam se pridruže, i sigurni smo da će uz naše mentore biti dovoljno motivisani da od svog života naprave uspješnu priču.

Ova publikacija odabrana je kao dio omladinskog takmičenja Srđan Aleksić. U pitanju je regionalno takmičenje koje animira mlade da se aktivno angažuju u svojim lokalnim zajednicama i pronađu, dokumentuju i podijele priče o moralnoj hrabrosti, međuetničkoj suradnji i pozitivnoj društvenoj promjeni. Ovo takmičenje dio je nagrađivanog programa „Obični Heroji“ Centra za postkonfliktna istraživanja čiji je primarni cilj korištenje međunarodnih priča o spasiocima i moralnoj hrabrosti da promoviše međuetničko razumijevanje i mir među građanima Zapadnog Balkana.

Realizacija programa za omladinske dopisnike Balkan Diskursa je omogućena kroz sredstva Nacionalnog fonda za demokratiju.