Frenkie: Trend odlaska mladih zabrinjava

Adnan Hamidović – Frenkie (foto: Armin Durgut)

Adnan Hamidović, poznatiji kao Frenkie – jedan je od rijetkih umjetnika na bosanskohercegovačkoj sceni koji gotovo već dvije decenije kontinuirano kroz svoj rad govori o najaktuelnijim problemima u BIH, ali i promiče pozitivne promjene mladih.

Frenkie je već skoro 20 godina simbol urbanog razmišljanja i kroz svoj umjetnički rad je uticao na razvijanje kritičkog mišljenja velikog broja mladih ne samo u Bosni i Hercegovini (BiH), već i u čitavom regionu. Publika, koju je okupio oko sebe u prethodne dvije decenije, još uvijek burno reaguje na „nefer” realnost oko nas. A u moru raznih „influensera“, Frenkija još uvijek prepoznajemo kao velikog borca za socijalna pitanja i bolji položaj mladih.

Krajem 2018. godine, izašla je i pjesma „Egzil”, koja podsjeća na Frenkijev hit, „Hajmo ih rušit”, iz 2002. godine. Frenkie kaže da je sličnost između dvije pjesme tematika kojom se bave: „Najviše iz razloga što je odlazak mladih, možda, i najveći problem Bosne i Hercegovine i regiona i on je u fokusu naše pjesme. U pjesmi se mogu pronaći mnogi, ali isto tako kada poredim ove dvije pjesme vidi se i da sam sam mnogo sazrio. Nisam više onaj klinac iz 2002. godine, iako, nažalost, i danas pričamo o istim temama, samo malo zrelije”.

Navodi i da je inspiraciju za pjesmu „Egzil”, ali i mnoge druge pronašao u svakodnevnici i društvu koje ga okružuje. „Svuda je oko mene. Nije to inspiracija, već bavljenje ovim temama. Razmišljam o tome, razgovaram sa svojim prijateljima o tome i onda najednom shvatim da bih to mogao pretvoriti u tekst. Jer tu je, sve je vrijeme u mojoj glavi i oko mene. Naročito mi je bitan momenat spoznaje da još mnogo naših sugrađana slično razmišlja. Tada shvatim da je vrijeme da to iznesem, na svoj način, javno – a ne samo na kafama”.

Na tragu navedene pjesme, pitali smo ga šta su to najveći problemi mladih u BiH. „Koruptivno, nepošteno društvo, koje ne priznaje kvalitet i težak rad”, odgovara Frenkie i dodaje kako se u BiH još uvijek ne poštuje rad i poštenje već je bitnije čiji si sin ili kćerka, ili pak kojoj stranci pripadaš.

„I ono najgore – mlade otvoreno dijele po etničkim grupama. Mladi, koji su izgubili snagu da se bore sa ovim problemima – nažalost odlaze“, kaže Frenkie.

Prema njegovim riječima mobilnost mladih je kada neko iz Londona ode u Barselonu, pa neko iz Berlina ode u London, a u BiH je ovaj proces jednosmjeran. „Mladi kada odu, onda dolaze samo na godišnje odmore. To najviše zabrinjava. Ima mnogo ljudi iz Tuzle i mojih drugova za koje nisam svjestan da su otišli. Ponekad ljeti kada ih sretnem i kada se ispričamo – saznam da žive negdje drugo. Već dugo. Lagao bih ako kažem da me to ne brine.”

„I ono najgore – mlade otvoreno dijele po etničkim grupama. Mladi, koji su izgubili snagu da se bore sa ovim problemima – nažalost odlaze“, kaže Frenkie. (foto: Armin Durgut)

S druge strane, Frenkie je odlučio da ostane u BiH jer vjeruje da ova država uprkos problemima ima šta za ponuditi. Zna da je teško uspjeti ali, kako vjeruje, teškim, inovativnim i mukotrpnim radom se sve može. Ostao je da živi u BiH i zbog porodice, vrijednosti u koje vjeruje i života, koji je kako kaže, mnogo drugačiji od onog na zapadu, gdje je živio jedno vrijeme.

Naš sagovornik često u svojim javnim nastupima ističe važnost porodice i očinski ponos. O budućnosti svojih kćerki kaže da mnogo razmišlja. „Mislim da svaki roditelj treba da bude oslonac svojoj djeci, pa tako i ja sam stava da one same treba da odluče da li žele ostati u BiH ili potražiti sebe negdje drugo. Meni je bitno da su srećne i zdrave, a nadam se da bi mogle imati dobru budućnost u Bosni i Hercegovini.”

Iako se na Balkanu mnogo priča o nacionalizmu i podjelama, poznati bh. reper je bio jedan od pionira koji je kroz svoj angažman pokazao put vršnjacima i budućim generacijama, kada je riječ o izgradnji mira. Gotovo da ne postoji mladi aktivista iz BiH, kojem Frenkie u jednom segmentu života nije bio uzor. Sada je već postala kultna pjesma „Pismo Milanu” uz film „Granica”, koju je uradio u saradnji sa srbijanskim mirovnim aktivistom Milanom Colićem.

Frenkie uvijek ističe odličnu saradnju i sa srbijanskim hip-hop umjetnikom Markom Šelićem (Marčelom), a obradovao nas je i duetom sa njegovom zemljakinjom Ivanom Rašić (Sajsi MC). O saradnji na njihovoj pjesmi „Svi“, bh. umjetnik kaže kako su imali sreću da je Indigo napravio „beat koji se oboma odmah svidio”.

„Svjesni smo da je naša saradnja bila pravo iznenađenje za publiku u BiH i Srbiji, ali isto tako veliko osvježenje. Svakako da nam je mnogo drago. Također, želim napomenuti da smo na tekstu pjesme radili zajedno, što opet govori o našoj želji da pošaljemo poruku zajedništva.”

Na kraju našeg razgovora, Frenkie je mladima poručio da ne budu pasivni jer se svaki trud i upornost na kraju isplate.

_______________________________________________________________________________________________________________

Ovaj članak je ranije objavljen u bosanskom izdanju ASBO Magazina tokom 2019. godine. ASBO je nezavisna publikacija koju je osnovala Fondacija D kao produžetak svoje misije otkrivanja i prikazivanja novih talenata. Magazin ima za cilj da prikaže umjetničke talente i potencijale Bosanaca i Hercegovaca kako bi ih osnažio i pružio međunarodnu platformu da podijele svoj rad, ideje i mišljenja o muzici, modi, umjetnosti i kinematografiji. 

Slobodan je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Bijeljine. Slobodan radi kao projekt menadžer u Omladinskom resursnom centru Tuzla, gdje je inicirao digitalnu omladinsku priču CAT Bosna i Hercegovina, koja se bavi kreiranjem alternativnih narativa - prema postojećim radikalnim.

Vezani članci

Sarajevska galerija na otvorenom
Iako smo suočeni s jednom od najvećih kriza od rata, nacionalističko-političkom retorikom i huškačkim narativima, ulična umjetnost u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH) otkriva mogućnost pomirenja i mirne koegzistencije u društvu polarizovanom ratnim ranama.
POZIV ZA PRIJAVE: Festival MIRA ‘24
Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs pozivaju mlade ljude iz Bosne i Hercegovine na učešće u trećem Festivalu Mira u Vitezu od 22. do 26. februara 2024. godine.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu