Mostar je poznat po Starom mostu, ali nažalost i po etničkim podjelama i nefunkcionalnoj vladi koja nije održala izbore već 12 godina. Konačno je vrijeme da Mostar ustane i pokaže da se nešto može promijeniti. Lokalnim izborima zakazanima za 20. decembar 2020. napokon je zadovoljen jedan od 14 prioriteta za prijem Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Mostar je jedinstven grad. Sukob od 1992. do 1995. godine i dalje utiče na različite dijelove tamošnjeg života. Kada je u pitanju uprava, grad je podijeljen na dva autonomna dijela – Istočni i Zapadni, odnosno Hrvatski i Bošnjački. Interakcija između dva dijela gotovo da i ne postoji, osim poluintegriranih škola koje su još uvijek obilježene nekom vrstom etničke segregacije. Časovi istorije u školama su takvi da se svakoj etničkoj grupi daju različite „činjenice“ o ratu. Podjela je jasna i u dvije gradske elektroprivrede, dvije telefonske mreže, dvije poštanske službe, dvije komunalne službe i dva univerziteta.
Mostar je do rata bio jedan od etnički najintegriranijih gradova u bivšoj Jugoslaviji, ali je ekstremni nacionalizam uništio i podijelio grad. Podjela grada smatrana je pobjedom nacionalista, a kulminirala je uništenjem Starog mosta, koji je bio, a koji i sada jeste nakon njegove obnove 2004. godine, simbol Mostara. Linija podjele danas je slična liniji fronta tokom rata.
Mostar je jedina opština u Bosni i Hercegovini (BiH) u kojoj se lokalni izbori nisu održali od 2008. godine, a 2010. godine Ustavni sud BiH proglasio je gradski izborni statut neustavnim. Razlog ove odluke bile su nedosljednosti u Izbornom zakonu iz 2001. godine. Ustavni sud dao je nadležnim vlastima šest mjeseci da usklade nedosljedne odredbe. Međutim, presuda još uvijek nije izvršena. Kao posljedica toga, Ustavni sud je 2012. godine donio presudu o neprovođenju koja je u osnovi poništila te odredbe Zakona.
Od tada je bilo nemoguće dogovoriti se o usvajanju novog zakona. U međuvremenu je Mostarom upravljao vršilac dužnosti gradonačelnika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) čija administracija nije imala demokratski mandat. Martin Bago, direktor nevladine organizacije Futura i šef mreže nevladinih organizacija ,,Naše društvoˮ, rekao je za Euronews da je nedostatak gradskog vijeća ostavio ured gradonačelnika bez nadzora, omogućavajući drugima da upravljaju kako hoće.
U oktobru 2019. godine, Evropski sud za ljudska prava naložio je Bosni i Hercegovini da izmijeni zakonodavstvo i dozvoli izbore u Mostaru. Irma Baralija, predsjednica mostarskog ogranka Naše stranke, tužila je državu Bosnu i Hercegovinu jer je njoj, političarki koja živi u Mostaru, bilo nemoguće glasati ili se kandidirati. Evropski sud za ljudska prava presudio je u njenu korist, utvrdivši da je neuspjeh bosanskih vlasti da izvrše presudu Ustavnog suda BiH iz 2010. stvorio pravnu katastrofu.
Brojni problemi u mostarskom izbornom sistemu zaustavili su potrebne promjene u gradu. U Mostaru postoji šest izbornih jedinica koje biraju isti broj predstavnika u gradsko vijeće. Ovo proizlazi iz prijeratnog popisa stanovništva stanovništva iz 1991. godine, uprkos podjeli grada i drugim demografskim promjenama od tada. Pored toga, postoje mehanizmi podjele vlasti poput etničkog pariteta i indirektnog izbora gradonačelnika. Sve ovo proizvelo je situaciju u kojoj je pravo na veto i politička pat pozicija svakodnevnica. Dvije glavne stranke, HDZ i Stranka demokratske akcije (SDA) koju predvode Bošnjaci, nisu se mogle dogovoriti oko reformi potrebnih odredbi. SDA je lobirala da se grad podijeli na nekoliko opština s pravom glasa, dok se HDZ zalagao za princip ,,jedan čovjek, jedan glasˮ, oslanjajući se na činjenicu da Mostar sada ima hrvatsku većinu.
Vijeće Evrope i Evropska unija (EU) postavili su lokalne izbore u Mostaru i poboljšanje izbornog Sistema kao uslove za bh. članstvo u EU. Mišljenje Evropske komisije o prijavi za članstvo BiH iz 2019. godine, navodi 14 ključnih prioriteta. Prvi je bio osigurati da se izbori provedu u skladu s evropskim standardima. Stoga su izbori u Mostaru presudni za put BiH u EU. To je također jasno rečeno u zajedničkoj izjavi visokog predstavnika i potpredsjednika EU Josepa Borrella i povjerenika za proširenje i evropsku susjedsku politiku, Olivéra Várhelyia.
Vijeće Evrope je odavno svjesno situacije u Mostaru. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti odlučio je, tokom svog zasjedanja u oktobru 2017. godine, uspostaviti Grupu za razmišljanje/refleksiju o Mostaru. Grupa je tražila održiva rješenja za obnavljanje lokalne demokratije u gradu i posjetila ga nekoliko puta. Nedavno je Vijeće Evrope pokrenulo veliki projekt o participativnoj demokratiji, čiji je cilj jačanje učešća građana u politici.
Mostar je prvobitno bio isključen od lokalnih izbora 15. novembra 2020. godine. No, potpisivanje političkog sporazuma u posljednjem trenutku pod međunarodnim posredovanjem omogućio je državnoj izbornoj komisiji da 20. decembar odredi kao datum glasanja u Mostaru. Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, napisao je prijedlog za održavanje izbora u Mostaru 20. decembra. SDA i HDZ su potpisali kompromisni sporazum 17. juna 2020. godine nakon nekoliko sedmica razgovora. Sporazumom je uspostavljen novi izborni sistem zasnovan na proporcionalnom broju birača u izbornim jedinicama. U julu 2020. godine, novi Izborni zakon prošao je kroz Parlamentarnu skupštinu BiH i konačno je usvojen.
Preciznije, novi sistem će uspostavit gradsko vijeće sa 35 članova izabranih na dva glasačka listića. Na jednom će se birati 13 članova po jedinstvenom proporcionalnom sistemu predstavljanja za cijeli grad Mostar, a na drugom će se birati 22 člana iz šest izbornih jedinica, objasnio je profesor Suad Arnautović za Heinrich Böll Stiftung.
Na lokalnom nivou, predstavnici pet političkih stranaka (SDA, SBB, DF, SBiH, BPS) koje su dio Koalicije za Mostar 2020 potpisali su Platformu i principe za zajedničko djelovanje u avgustu 2020. godine. Ovo bi također trebao biti značajan korak naprijed prema ujedinjenom gradu.
Sporazum su potpisali Slaven Željko i Salem Marić, predsjednici HDZ-a i SDA u Mostaru, te lider nacionalne stranke SDA Bakir Izetbegović i njegov HDZ kolega Dragan Čović. Potpisivanju su prisustvovali britanski veleposlanik Matthew Field i šef delegacije EU Johann Sattler. Čović je izjavio da će ,,dvije strane sada pokrenuti zakonodavni postupak za promjenu bosanskog izbornog zakona što je prije moguće”. Izetbegović je dodao da je sporazum o novom statutu, koji će biti usvojen na prvoj sjednici gradskog vijeća, kompromis koji predviđa zajedničko upravljanje gradom. Istakao je da je to jedino moguće rješenje.
Ove dvije stranke također su potpisale sporazum prije sljedećih općih izbora 2022. godine o rješavanju drugih pitanja koja su zaoštrila njihove odnose, poput zastupljenosti u gornjem domu Parlamenta Federacije BiH, Domu naroda. U ovom domu stranke drže vlast zajedno. Drugo pitanje o kojem se razgovaralo je izbor hrvatskog člana tročlanog predsjedništva BiH, za koje se bosanski Hrvati već dugo žale da ih bira bošnjačka većina u Federaciji, a ne oni sami, unatoč činjenici da je on ili ona trebao biti njihov predstavnik.
Različite organizacije izrazile su svoja mišljenja o ovim sporazumima. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, na primjer, aktivno podržava lokalni međustranački dijalog. Izrazila je potrebu za stalnim dijalogom tokom i nakon izbora i naglasila potrebu za aktivnom kontrolom izbora kako bi se spriječile prevare. Ambasadorica Kathleen Kavalec, šefica misije OSCE-a u BiH, pozvala je zajednice i vjerske vođe da nastave dijalog i razmotre zahtjeve građana u budućnosti.
Irma Baralija kao osoba koja je za slučaj Mostara zagovarala u Strazburgu, naglašava da će međunarodni pritisak igrati važnu ulogu u reformama. Mišljenje EU o prijavi BiH za članstvo pomoglo je poticanju promjena do sada. Ali, EU može učiniti više, kaže ona, da pomogne u premošćivanju etničkih podjela.
„Predstavnici EU nisu puno pomogli kada su otvoreno slavili i služili kao svjedoci dogovora samo dvije nacionalne stranke u Mostaru. Postoji mnogo načina na koje EU može pomoći u jačanju demokratije u Mostaru. Ako postoji neko ko iskreno želi pomoći, u ovom trenutku ono što nam je najpotrebnije je adekvatna pomoć na sam dan izbora, pošto je presudno osigurati da nema izbornih prevara”, kaže Baralija, slažući se s ambasadoricom Kavalec.
Štaviše, Baralija objašnjava da budućnost grada zavisi od samih stranaka. Ako nacionalne stranke poput HDZ-a i SDA dobiju dvije trećine mjesta u gradskom vijeću, Mostar će u budućnosti biti još više podijeljen. U ovom slučaju, svaka stranka će i dalje efikasno kontrolisati svoju stranu i mogla bi iskoristiti podjele. Zbog toga je Baralija pesimistična. Njezina stranka i drugi opozicioni lideri umjesto toga pokušavaju stvoriti grad koji nije podijeljen.
Manje pesimističan je Boris Čović, Mostarac koji vjeruje da bi kompromis konačno mogao promijeniti situaciju u Mostaru. Kaže da bi lokalni izbori mogli biti prvi korak da se nešto promijeni.
Izbori u Mostaru ovise o rješavanju pitanja nacionalizma koje još uvijek utiče na grad. Dosadašnji nedostatak napretka na izborima sugeriše da međunarodni akteri nisu učinili dovoljno za pomirenje u Mostaru. Međutim, nedavni dogovori među vladajućim strankama mogli bi imati pozitivan učinak, jer imaju za cilj poboljšanje izbornog sistema. Ako novi zakoni urode plodom, ovo će biti korak naprijed na putu BiH ka EU, a ujedno i poticaj ka boljem društvu u cjelini. Ipak, ovo će ovisiti i o tome kako i hoće li dvije strane moći sarađivati u budućnosti. EU i drugi međunarodni akteri stoga se ne bi trebali oslanjati samo na političke stranke u BiH, već se i izravno povezati sa bh. građanima koji su spremni za promjene.
Bibliografija:
Primarni izvori:
European Commission, Communication from the Commission to the European Parliament and the Council, “Commission Opinion on Bosnia and Herzegovina’s application for membership of the European Union”, https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20190529-bosnia-and-herzegovina-opinion.pdf, 2019.
European Commission, Commission Staff Working Document, Analytical Report in: Communication from the Commission to the European Parliament and the Council, “Commission Opinion on Bosnia and Herzegovina’s application for membership of the European Union”, https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/sites/near/files/20190529-bosnia-and-herzegovina-analytical-report.pdf, 2019.
European External Action Service, “Bosnia and Herzegovina: Joint statement by HR/VP Josep Borrell and Neighbourhood and Enlargement Commissioner Olivér Várhelyi on political agreement on the electoral law for Mostar”, https://eeas.europa.eu/headquarters/headquarters-homepage/81072/bosnia-and-herzegovina-joint-statement-hrvp-josep-borrell-and-neighbourhood-and-enlargement_en, 2020.
Sekundarni izvori:
Baralija Irma, “Mostar: a democratic “ghost town” in Europe”, Friends of Europe,
https://www.friendsofeurope.org/insights/mostar-a-democratic-ghost-town-in-europe/, 2020.
Borges Anelise, „We are building foundations for the next conflict’: Scars of war still present in Bosnia”, Euronews, https://www.euronews.com/2020/02/17/we-are-building-foundations-for-the-next-conflict-scars-of-war-still-present-in-bosnia, 2020.
Brezar Aleksandar, “Inside Mostar, the Bosnian city that hasn't had a local election in 12 years”, Euronews,
Council of Europe, “Situation in Mostar: Congress contribution in view of the October 2020 general local elections in Bosnia and Herzegovina”, Congress of Local and Regional Authorities, https://www.coe.int/en/web/congress/-/situation-in-mostar-congress-contribution-in-view-of-the-october-2020-general-local-elections-in-bosnia-and-herzegovina, 2020.
Dervisbegovic Nedim, “Bosnia Parties Strike Landmark Deal on Governing Mostar”, Balkan Insight, https://balkaninsight.com/2020/06/17/bosnia-parties-strike-landmark-deal-on-governing-mostar/, 2020.
European Western Balkans, „EU welcomes political agreement on holding the election in Mostar” https://europeanwesternbalkans.com/2020/06/18/eu-welcomes-political-agreement-on-holding-the-election-in-mostar/, 2020.
European Western Balkans, “EU welcomes the adoption of Election Law in BiH allowing Mostar municipal election”, https://europeanwesternbalkans.com/2020/07/09/eu-welcomes-the-adoption-of-election-law-in-bih-allowing-mostar-municipal-election/, 2020.
European Western Balkans, “Čović and Izetbegović about Mostar election: 90 per cent of things have been agreed”, https://europeanwesternbalkans.com/2020/06/11/covic-and-izetbegovic-about-mostar-election-90-per-cent-of-things-have-been-agreed/, 2020.
FENA News, “Five political parties sign the election platform ‘Coalition for Mostar 2020’”, https://www.fena.news/bih/five-political-parties-sign-the-election-platform-coalition-for-mostar-2020/, 2020.
Knezevic Gordana, „Mostar, Bosnia's Most Divided City”, https://www.rferl.org/a/balkans-without-borders-mostar-bosnias-most-divided-city/28665807.html, 2017.
Kovacevic Danijel, “European Court Rules Against Bosnia in Mostar Election Case”, https://balkaninsight.com/2019/10/29/european-court-rules-against-bosnia-in-mostar-election-case/, 2019.
OSCE, “Head of OSCE Mission to Bosnia and Herzegovina concludes visit to Mostar and Stolac“, https://www.osce.org/mission-to-bosnia-and-herzegovina/464733, 2020.
N1 Sarajevo, “European Union expects to see local elections in Mostar this year”, N1, http://ba.n1info.com/English/NEWS/a407951/European-Union-expects-to-see-local-elections-in-Mostar-this-year.html, 2020.
Renew Europe, “Irma Baralija on elections in Mostar”, https://reneweurope-cor.eu/mostarelections/, 2020.
Reuters Sarajevo, „Bosnia's city of Mostar to hold election on Dec. 20 after 12 years“, https://www.devdiscourse.com/article/politics/1141034-bosnias-city-of-mostar-to-hold-election-on-dec-20-after-12-years, 2020.
Sarajevo Times, “After 12 Years: Elections in Mostar on December 20th”, https://www.sarajevotimes.com/after-12-years-elections-in-mostar-on-december-20th/, 2020.
Sito-Sucic Daria, „Mostar: one family, three armies, a divided city“, https://www.reuters.com/article/uk-bosnia-mostar-idUSLNE83102N20120402, 2012.
Traynor Ian, „Bridge opens but Mostar remains a divided city”, https://www.theguardian.com/world/2004/jul/23/iantraynor, 2004.
