Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) osvojila je nagradu za inicijativu u oblasti finansijske stabilnosti na dodjeli nagrada “Central Banking Awards 2026”.
Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, primila je nagradu na ceremoniji održanoj u Londonu 10. juna 2026. godine.
Međunarodni žiri odao je priznanje CBBiH-u za holistički pristup jačanju otpornosti finansijskog sistema Bosne i Hercegovine i modernizaciji finansijske infrastrukture u složenom institucionalnom okruženju. Mnoge ključne inicijative bile su usmjerene na modernizaciju finansijskog sistema i približavanje standardima EU. Ipak, nagrada je također prepoznala napore BiH na širenju programa finansijske pismenosti i rodne ravnopravnosti.
Grupacija Svjetske banke utvrdila je 2011. godine da prosječni indeks finansijske pismenosti u BiH iznosi svega 39,2 od 100 bodova. Utvrđeno je da su osobe s najnižim nivoom finansijske pismenosti (16 posto uzorka) češće bile žene starije od 65 godina, s niskim stepenom obrazovanja, u statusu penzionerki ili domaćica, te s primanjima ispod prosjeka. Pored toga, samo oko 15 posto stanovništva koristi kredite, a još manji broj koristi druge finansijske usluge.
Nekoliko programa finansijske pismenosti postoji putem univerziteta i nezavisnih organizacija u BiH. Komercijalne banke poput “Sparkasse Bank” sarađuju s regionalnim ministarstvima obrazovanja kako bi obučavale nastavnike i promovirale finansijsko zdravlje u školama. Međutim, formalno obrazovanje o finansijskoj pismenosti postoji i izvan malih programa i događaja. CBBiH ima za cilj konsolidirati i institucionalizirati ove programe, pokrećući inicijativu zajedno s OECD-om za osnivanje nacionalnog Komiteta za finansijsko obrazovanje i inkluziju.
Profesor Admir Mešković predaje finansijsku pismenost na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu. Suprotno velikoj zabludi, on vjeruje da se „finansijska pismenost može naučiti”.
,,Ljudi ponekad tretiraju finansijske sposobnosti kao da je to lična osobina koju neko ili ima ili nema, ali naše iskustvo pokazuje da strukturirana nastava, praktične vježbe i ponovljeno izlaganje mogu značajno poboljšati razumijevanje“, kazao je Mešković.
Mešković budućnost finansijske pismenosti u BiH vidi u institucionalizovanom javno-privatnom partnerstvu, a ne u kratkoročnim projektima koje provode pojedinačne institucije. On ističe da „strategija finansijske uključenosti ne može biti istinski inkluzivna ako su iz nje isključene kvalifikovane institucije samo zato što su osnovane kao privatne, a ne javne“. Bez javno-privatnih partnerstava, inicijative će ostati fragmentirane i povremene, smatra on.
Mešković priznaje da „postoje vrijedne inicijative, ali nam i dalje nedostaje kontinuiran sistem, prilagođen različitim životnim dobima, koji prati pojedinca od osnovne i srednje škole, preko studija i zaposlenja, pa sve do penzije.“
Snažan finansijski sistem ne bi se izgradio preko noći. Mešković navodi korake za javnu strategiju koja mora imati „definisane odgovornosti, stabilno finansiranje, mjerljive ciljeve, godišnje izvještavanje i nezavisnu evaluaciju“. Predlaže postepeno uvođenje kroz cijeli obrazovni sistem, sa sadržajem koji se proteže „izvan osnovnog budžetiranja i obuhvata dug, inflaciju, štednju, osiguranje, poreze, penzije, ulaganja, preduzetništvo, digitalno bankarstvo, prevenciju prevara i prava potrošača“.
CBBiH je također dobila pohvale za napredak u borbi protiv rodne neravnopravnosti. Banka se obavezala na izgradnju podatkovne infrastrukture koja prikuplja i izvještava o finansijskoj statistici razvrstanoj prema spolu. Uz pouzdanije podatke, centralne banke mogu rješavati probleme u pristupu kreditima i bankarskim uslugama za preduzeća koja vode žene u BiH. Pored toga, CBBiH je pokrenula ciljane aktivnosti finansijske edukacije usmjerene na žene, domaćinstva s nižim prihodima i mikropreduzetnike, izričito povezujući finansijsku pismenost žena sa širom makroekonomskom stabilnošću i otpornošću domaći.
Međutim, Mešković napominje da „rodna ravnopravnost također mora ići dalje od općih deklaracija ili izolovanih događaja za žene. Ozbiljna rodno osjetljiva politika trebala bi prikupljati i objavljivati podatke razvrstane prema spolu, utvrditi nedostatke u pristupu računima, kreditima, štednji, preduzetništvu i investiranju te procijeniti da li programi zaista smanjuju te nedostatke.“
Pored toga, programi moraju biti još više usmjereni kako bi bili mjerljivi i djelotvorni. Mešković napominje da „žene nisu homogena grupa: potrebe studentice, preduzetnice iz ruralne sredine, nezaposlene majke i žene koja se približava penziji veoma se razlikuju.“
S nedavnim reformama CBBiH i čvršće konsolidovanim osnovama, postoji nada za povećanje finansijske pismenosti širom BiH. Kako bi se utvrdilo da li je CBBiH imala značajan uticaj na finansijsku pismenost, rezultate njenih inicijativa potrebno je pokazati kroz mjerljiva poboljšanja u znanju i ponašanju građana u oblasti finansijske pismenosti, obuhvatu ranjivih grupa, smanjenju digitalnih prevara i korištenju finansijskih proizvoda i usluga od strane građana.
Buduće djelotvorne kampanje finansijske pismenosti mogle bi objediniti inicijative i istraživanja u oblasti finansijskog obrazovanja te standardizovati finansijsko obrazovanje kroz partnerstvo između CBBiH, općinskih vlasti i privatnih obrazovnih institucija.
