Kafa je veoma važan napitak u Bosni i Hercegovini. Dobri i loši trenuci, nova ili stara poznanstva – sve je to razlog da se, kako se kaže u narodu, popije kafa. Da je ovaj napitak važan dio socijalizacije bh. društva, dokazuju i pržionice kafe čiji se miris nadaleko osjeti.
Jedna od glavnih asocijacija na kafu u bosanskohercegovačkom društvu je poziv na druženje ili „ćeif“. Vrlo rijetko ćemo nekome reći „idemo da razgovaramo“, uglavnom kažemo „idemo na kafu“.
„Kafa je simbol interakcije, razgovora, simbol socijalizacije u našem društvu, kako u kućnom, tako i u javnom prostoru. Kafa se nekako podrazumijeva. Sve su to sociološki i kulturološki fenomeni“, kazala je doc. dr. Sarina Bakić, koja predaje na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Kafa je često i umjetnička inspiracija, pa tako u Mostaru imamo pozorišnu predstavu „Ajmo na fuka“ ili pak pjesmu „Fildžan viška“ Zabranjenog pušenja, koja govori o našem običaju da se uvijek ostavlja fildžan viška kafe za one koji navrate slučajno.
Obično ljudi kad im neko nedostaje ili se nisu dugo vidjeli, kažu da im baš fali popiti kafu s tom osobom.
„Kafa ima intimni aspekt, intimnu atmosferu i atmosferu međusobnog povjerenja, prijateljstva i ljubavi“, ističe dr. Bakić, pojašnjavajući da okus i miris kafe uvijek sadrže neko sjećanje i uspomenu.
Kafa je porijeklom iz istoimene pokrajine u Etiopiji. Ne zna se kad je tačno otkrivena, a postoji legenda o etiopijskom pastiru Kaldi čije su koze brstile grm s crvenim bobicama i poslije toga bile živahne. Historija kaže da je poznati francuski pisac Honore de Balzac pio dnevno 20 do 30 šoljica kafe.
Najpopularniji napitak na svijetu
Svaki dan, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu se popije oko jedna i po milijarda šoljica kafe.
„Kafa je najpopularniji napitak na svijetu. Kafa se mnogo istražuje kako u kontekstu svakodnevnice, tako i u kontekstu socijalizacije, ali također i u kontekstu zaštite ljudskih prava, naročito mlade djece, i ljudi koji rade na berbi kafe“, navodi Bakić, istaknuvši da se disciplina gdje se kafa najviše istražuje naziva sociologija svakodnevnog života.
Kafa se jako puno pije i u Bosni i Hercegovini. Obavezna je jutarnja i popodnevna kafa, ali se vrlo često desi da se popije kafa između jutarnje i popodnevne, ali i u večernjim satima. Najviše se koristi bosanska kafa, kojoj nerijetko daju različita imena poput „domaće“ ili „turske“ ili pak opisno „dočekuša“, „sikteruša“, „razgovoruša“ i slično. Pravi se u džezvi, a nerijetko u tradicionalnim objektima servira uz rahat lokum.
Pila se i za vrijeme rata
„Kafanski starosjedilac“ na sarajevskoj Baščaršiji je Džemal Halilbašić. Već 32 godine drži pržionicu kafe, pojasnivši nam da postoji mljevena i tucana kafa. ,,Tucana se tukla ručno u “Dibeku“ batom odnosno, ona se tukla i prosijavala, a sada imamo stroj koji smo nabavili iz Izmira (Turska) koji tuče i prosijava. Imamo istu vrstu kafe samo drugi način obrade, a to je mljevenje, imamo i kameni mlin kao vodenicu i on melje kafu”, opisuje Halilbašić, pokazujući svoj mlin.
Naglašava Halilbašić da je kafa jako važna jer je ljudi vole i rado ispijaju.
,,Bosanska kafa je mnogo poznata i prepoznatljiva kao dobra, a tu ima različitih naziva kao što su dočekuša, sikteruša, razgovoruša. Jako je važna i za sijela jer se uz nju razgovara. Tu kafu zovemo razgovoruša, dok kafa sikteruša je bila znak razilaženja”, pojasnio je Halilbašić.
Ritual ispijanja kafe za njega je način da razgovara sa svojim prijateljima i rodbinom. „Razmjenjujemo informacije, saznajem nove stvari i svakodnevna dešavanja u društvu. Uz kaficu se svašta lijepo dogovori, a što može biti vezano i za sklapanje nekog novog posla“, dodao je Halilbašić, istaknuvši da se kafa pila i u vrijeme rata, kada je bila mnogo skupa.
Pržionica kafe sve je manje. U marketima je kafa dosta jeftinija i postoje različite primjese, a što se jako puno reklamira i samim time zaokuplja pažnju onih koji piju kafe. Ipak, pravljenje kvalitetne kafe nastaviti će Džemalov sin Tarik, koji je upućen u višegodišnji način rada. Ono što je sigurno je da će nastaviti ugađati nepcima domaćih i stranih kupaca koji će njihova mirisna zrna kafe u društvu svojih najmilijih pretvoriti u ukusan napitak kojeg se rado sjećaju.
