Crkva mira i ljubavi u Bugojnu

Foto: Alem Bajramović

Malo mjesto Vesela Straža kod Bugojna odnedavno je postalo središte povijesne riznice.

„Zovem je Crkva mira, ljubavi, tolerancije i poštovanja među ljudima. Crkva je tu da se poštuje i uvažava“, kazao je Smajlić, pojasnivši da je izgrađena najvećim dijelom od njegovog novca, ali i donacijama ljudi, među kojima su i Srbi i Bošnjaci, ali i uz pomoć gradonačelnika Bugojna, koji je izdao građevinsku i urbanističku dozvolu. 

Crkva Gospe od Anđela, Vesela Straža (Foto: Alem Bajramović)

Izgrađena je i bista kraljice Jeleni Kotromanić Grube, a u planu je i izgradnja muzeja, odnosno galerije, gdje će biti izloženo pronađeno zlato, nakit, četiri zlatna mletačka novčića, kamena plastika iz podruma i krstionica. 

„Mora da se čuje istina o historiji, povijesti, zna se da je tada u to doba postojala Bosna i Hercegovina, ne treba negirati postojanje Bosne i Hercegovine. Svakako da će ovdje naša omladina dolaziti, učiti od ovih temelja, od nas starijih, posjetiti bistu naše jedine žene na tronu, ona je jedina kraljica koja je imala pečat, krunu na glavi koju je nosio njen prethodni muž Stjepan Dabiša“, objasnio je Smajlić. 

Bista kraljice Jelene Kotromanić Grube (Foto: Alem Bajramović)

Zlato, svila i kraljevski baršun

Skeletne ostatke kraljice, otkopane uz pomoć magistara arheologije Ljube Oreča, Krune Oreč i Stipana Dilbera, Smajlić je pojasnio da su poslali u Ameriku, Miami i analizom je utvrđeno da je preminula 1.400 godine. 

„Kad smo je pronašli u grobnici, bila je prekrivena u zlatu i svili, do pojasa, a pored nje je ležao jedan muškarac, a pronašli smo i kraljevski baršun“, kazao je Smajlić, nakon čega se počeo više informirati o tom periodu. Ono što je poznato jeste da je kraljica Jelena Gruba vladala tri godine Bosnom (1395-1398), a došla je na vlast nakon bosanskog kralja Stjepana Dabiše. 

Skeletne ostatke kraljice, Smajlić čuva u sanduku u podrumu zajedno s 12 posmrtnih ostataka pokojnika i krstionicom koja je također pronađena u temeljima stare crkve. Sam je napravio sanduke za posmrtne ostatke, obloživši ih bijelim plaštom iznutra i drvetom.  

Skeletni ostaci kraljice Jelene Grube i pronađenih osam tijela. (Foto: Alem Bajramović)

Nagrađen je Večernjakovim pečatom 2015. godine koji mu je tada uručila predsjednica Republike Hrvatske, a on je kazao: „Na mojoj zemlji u Bugojnu nalaze se temelji najstarije rimokatoličke crkve, želim da se ta crkva obnovi, da je sagradimo onakvu kakva je bila, uz blagoslov našeg kardinala Vinka Puljića“. 

Svetkovina Gospe od Anđela

Pola godine kasnije, kardinal Puljić je posjetio mjesto Vesela Straža i kazao da nije u praksi da se crkva sagradi na porušenim temeljima nego da negdje treba sagraditi spomen kapelicu. 

„Onda je došlo vrijeme gradnje nove spomen kapelice, kardinal je došao 2. augusta i tad smo crkvu blagoslovili, posvetili, a svake godine na taj datum će se slaviti svetkovina Gospe od Anđela“, ispričao je Smajlić.

Povijesno bogatu zemlju, on je naslijedio od roditelja, koji su je kupili 1953. godine. Danas, crkva je njegovo vlasništvo i katastar, kao i posmrtni ostaci kraljice. Pored temelja srednjovjekovne crkve podignuta je i bista kraljice Jelene Grube koju je izgradio kipar Ante Braovac iz Tomislavgrada. Pored biste nalazi se slika Isusa Krista, ulje na platnu, visoka četiri i pol metra, a široka 2, 26 metara, koja je dar općine Kupres iz 2015. godine.

Pronađeni temelji srednjovjekovne crkve u dvorištu Huseina (Foto: Alem Bajramović)

„Odlučio sam da tu (pored kuće) postavim sliku, da imam pisani trag da je moja slika, da kažem da je Isus moj jer imam papir“, našalio se Smajlić, pojasnivši da se na istom mjestu 1463. godine nalazila slika Isusa Krista. 

Komentirajući sliku Isusa Krista, odnosno dubok Isusov pogled, kazao je: „Ne mogu ga ni minutu gledati u oči, isto kao da te opije“. 

Slika Isusa Krista, ulje na platnu, dar općine Kupres iz 2015. godine (Foto: Alem Bajramović)

Smajlić nije htio seliti pronađeno povijesno blago u druge krajeve jer smatra da pripada Bugojnu, a o sveprisutnom narativu o podjelama kazao je: „Ne vidim razloga da ljudi ne mogu živjeti s drugima, jedni pored drugih, (…) bitno je za čovjeka jel’ pošten ili uredan, ime čovjeka je najmanje važno“.

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog koja u svojem fokusu rada istražuje ljudska prava, postkonfliktno društvo i rodne stereotipe. Magistrirala je novinarstvo i informatiku/informatologiju na Sveučilištu u Mostaru. Surađuje s nevladinim organizacijama Oštra Nula, Forum ZFD i ONAuBIH. Članica je Udruženja “BH Novinari” i dobitnica njihove nagrade za najbolji studentski rad o radnim pravima novinara.

Vezani članci

Simboli bosanskog spajanja
Marta Vidal istraživala je bosanske mostove i priče ljudi koji ih prelaze, razmišljajući o mostovima kao poveznicama u zemlji koja je još uvijek podijeljena i oštećena ratom.
Posttraumatski stres nasuprot posttraumatskog rasta (Dio V)
Kakvu ulogu može vizualna umjetnost igrati u javnom zdravstvu? Kako se jedna nacija može oporaviti od traume za duševno zdravlje kada očito nema dovoljno psihologa i psihijatara da joj pruže podršku?

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu