Humanost koja daje snagu za daljnju borbu

Foto: Almedina Mehić

Fuad Halilović je dobio bitku s jednom vrstom maligniteta prije 13 godina, ali nije zaboravio one koji se i danas suočavaju s borbom za život, prije svih, djecu oboljelu od raka koja tokom dugotrajnog i mukotrpnog liječenja ostaju bez kose. Zajedno sa svojim kolegama iz Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”, Halilović izrađuje perike …

Fuad Halilović je dobio bitku s jednom vrstom maligniteta prije 13 godina, ali nije zaboravio one koji se i danas suočavaju s borbom za život, prije svih, djecu oboljelu od raka koja tokom dugotrajnog i mukotrpnog liječenja ostaju bez kose. Zajedno sa svojim kolegama iz Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”, Halilović izrađuje perike od prave kose, za koje smatra da su određena vrsta pomagala jer predstavljaju snagu ali i podršku da oboljeli od raka nisu sami u toj borbi za život. 

„Ako nemaš podršku nije ti ni do borbe“, kazao je Halilović, istaknuvši da od 2006. do 2009. godine kada se suočio s akutnom mijeloičnom leukemijom (AML) njegova najveća podrška tokom liječenja bili su roditelji i brat.Tokom liječenja u nekoliko bolnica, Halilović je dosta naučio i o drugim vrstama maligniteta o kojima se u tom periodu jako malo govorilo, nekako je bilo kao tabu tema u bosanskohercegovačkom društvu. 

Kada se uspio izliječiti, Halilović je postao član Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka” koje je osnovano u aprilu 2003. godine i od inicijalne ideje neformalne grupe roditelja i prijatelja djece oboljele od raka izraslo je u respektabilnu organizaciju koja broji više od 400 članova i postala je sinonim za borbu protiv raka kod djece u Bosni i Hercegovini. 

Halilović je deset godina aktivno volontirao za Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka”, nakon čega je po završetku Ekonomske škole počeo raditi na administrativnim poslovima udruženja. Pošto su suočeni s problemom nedostatka vlasuljara, Udruženje “Srce za djecu oboljelu od raka” edukuje deset ljudi iz Bosne i Hercegovine, među kojima je i Halilović, a kako bi bili obučeni da izrađuju perike. 

Pokrenut je i projekat “Moja kosa tvoja kosa”, koji se smatra jednim od najhumanijih projekata u Bosni i Hercegovini, a kojim su obuhvaćene akcije šišanja i doniranja kose a od kojih se izrađuju perike i daju ih na korištenje (potpuno besplatno) djeci koja su privremeno ili trajno pretrpjela gubitak kose. Uvjeti za doniranje kose su da je potpuno prirodna, nefarbana i netretirana, a dužina doniranog djela treba biti minimalno 30 centimetara i prije šišanja treba da bude čista i suha. 

Pomoću projekta “Moja kosa tvoja kosa” izrađuju se perike koje se daju djeci koja su privremeno ili trajno pretrpjela gubitak kose. (Foto: Almedina Mehić)

Halilović radi kao asistent na projektu “Moja kosa tvoja kosa”, koji je podržala Vlada Švicarske, a nakon dvije sedmice edukacije za vlasuljara imao je želju da sam oproba to što je, kako kaže, profesorica Jasmina pokazivala na edukaciji. 

„Već nakon prvog pokušaja ispostavilo se da imam talenat za izradu perika. Na nagovor kolega, počinjem se usavršavati i onda sam završio desetomjesečnu edukaciju“, kazao je Halilović. 

Pojasnio je kako teče proces izrade perike, koji počinje donacijom kose i čišćenjem, a onda klasifikacijom po dužini i boji, nakon čega se skladišti. 

„Kada dobijemo zahtjev za neku od perika, uzimamo mjere glave osobe kojoj je potrebna perika. Nakon toga pravimo kapu koja će odgovarati tim dimenzijama, a onda pravimo periku po slikama osobe koje su napravljene prije nego što je ostala bez kose i gledamo da ta perika bude maksimalno približna onome kakva je frizura osobe prethodno bila. Kada uradimo kapu, pravimo trese do pola glave koje se prišivaju na kapu, zatim heklamo kosu na tu kapu“, kazao je Halilović.

Sva neophodna sredstva dolaze kroz donacije i grantove. Na samom početku, izradu jedne perike, kako je naglasio Halilović, radili su isključivo ručno i to je trajalo otprilike dvadeset dana. Danas za izradu perike potrebno je deset dana, a nada se u budućnosti da će uspjeti skratiti period izrade perike za još tri do četiri dana, nakon što prođe obuku na novim mašinama koje su im stigle iz Kine. 

Za izradu jedne perike potrebno je deset dana. (Foto: Almedina Mehić)

Uz period skraćivanja izrade perike, Halilović se nada da će i država početi finansirati njihovu izradu kao neku vrstu pomagala jer je jako bitna kao podrška ljudima i djeci koji se liječe od raka.

Almedina Mehić je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Banovića. Bachelor je Turskog jezika i književnosti. Studira Međunarodne odnose i diplomatiju na Fakultetu političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu.

Vezani članci

Deset godina Balkan Diskursa: Novi poziv za mlade
Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) poziva mlade ljude iz Bosne i Hercegovine da učestvuju na desetom Balkan Diskurs treningu i programu mentorstva za omladinske dopisnike koji će se održati od 31. oktobra do 4. novembra u Vitezu, BiH.
Usklađivanje obrazovanja i zahtjeva tržišta rada
Veća povezanost između obrazovanja i tržišta rada, obrazovanja i nadležnih institucija u smislu analize potreba i kompetencija, sticanje prakse i odsustvo diskriminacije po spolnoj, dobnoj i nacionalnoj opredijeljenosti od strane poslodavaca i osiguravanje mogućnosti napredovanja i odgovarajućeg plaćanja su neki od načina da veći broj mladih ljudi bude uveden u bosansko-hercegovačko tržište rada i ostvari mogućnost dugotrajnijeg zaposlenja. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu