Mladi današnjice su budućnost i njima treba mirna budućnost. Mi moramo imati obrazovane mlade i zbog toga je bitno osigurati sigurno okruženje kako bi mogli razgovarati o kontraverznim temama, istaknuto je na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji o ponovnoj viziji mira 2023, #Reimagining Peace 2023.
Konferencija je održana 8. i 9. maja ove godine pod nazivom „Ponovna vizija mira: Nove istraživačke agende u doba sukoba“ u Flamanskom parlamentu u Briselu, a organizatori su bili Flamanski mirovni institut, Centar za postkonfliktna istraživanja, Tampere mirovni istraživački centar, Mirovni istraživački centar Prag i Mirovni istraživački centar Oslo.
Na konferenciji je prisustvovalo oko 150 istraživača, profesora, studenata, predstavnika nevladinih institucija, aktivista i drugih koji u fokusu svog rada imaju održivi mir, mlade, obrazovanje, ženska mirovna istraživanja, sigurnost i klimu.
Nail Duquet, direktor Flamanskog mirovnog instituta, je kazao da je cilj konferencije da se fascilira umrežavanje i razmjena informacija između različitih aktera na polju mirovnog istraživanja.
„Nadamo se da će konferencija iznjedriti nove ideje i ponuditi uvid u raznolikost pristupa mirovnom istraživanju“, naveo je Duquet.
Nakon uvodnih riječi i otvaranja konferencije, održana su četiri panela, od kojih su po dva održavana istovremeno pa su učesnici imali priliku da ovisno od svog interesovanja izaberu na kojem žele da učestvuju. Panelisti su govorili o mirovnom istraživanju u konfliktnom periodu, lokalnom miru, klimi i mirovnom istraživanju iz feminističke perspektive, te o proliferaciji i razoružanju.
Teret učenja o prošlosti
Panel pod nazivom „Globalna kriza – lokalni mir“ moderirala je Velma Šarić, predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja, govoreći o izgradnji mira u Bosni i Hercegovini. Ona je naglasila da su još uvijek prisutni napori usmjereni ka memorijalizaciji i obično su vrlo javni, ali rijetko su „koordinirani između različitih sektora vlade, civilnog društva, lokalnih zajednica i unutar različitih etničkih i vjerskih skupina“.
„Nismo se uspjeli odmaknuti od jednostranog prikaza historije i narativa koji izazivaju podjele u školama, uključujući i fizičku sagregaciju koju „njeguje“ sistem a pod nazivom dvije škole pod jednim krovom“, kazala je Šarić.
Maarten Van Alstein, viši saradnik na Flamanskom mirovnom institutu, govorio je o izazovima mirovnog obrazovanja, naglasivši da kontraverze i društveni sukobi su neizbježni u demokratskom društvu. Teret učenja o prošlosti, prema njegovim riječima je na cijeloj školi.
„Ne čekajte da dođe do problema, počnite raditi na njemu prije. I nastavnici i učenici u učionice donose svoje perspektive o nekom događaju i iz svojih respektivnih pozicija, počinju dijalog jedni s drugima. I način kako će voditi taj dijalog zavisi od čitave škole“, kazao je Van Alstein.
Na panelu „Globalna kriza – lokalni mir“ naglašeno je da postoje dva aspekta koja pridonose obrazovnoj raspravi u učionici. Prvi je postavljanje procedura sigurnog čuvanja radi pripreme za bilo kakvo ponašanje bez poštovanja koje se može dogoditi, dok je drugi voditi raspravu, što znači imati razumijevanja za tuđu perspektivu i razumijevanje da samo zato što se jedna strana protivi općem mišljenju ne znači da je u redu mrziti.
Tiffany Fairey, profesorica na Kraljevskom koledžu u Londonu, istaknula je kako su fotografije vizuelno utjelovljenje autorove percepcije svijeta i nose veoma jaku poruku. Nadalje, slike su izvrstan obrazovni alat a ovisno o motivima autora, takvi vizuali mogu biti korišteni kao oružje odmazde i propagande mira ili pak mogu biti štit za odbranu mira i slobode.
Iako je svijet pun slika rata i sukoba, Fairey se zapitala kako izgleda slika mira, pokazujući fotografije iz magazina MIR, koji izrađuje i objavljuje Centar za postkonfliktna istraživanja.
Objasnila je da mir uglavnom zamišljamo kao ono što vidimo u sadašnjosti.
„Zamišljamo ga kroz prošlost, ali također gledamo i u budućnost i mislim da je uzbudljivo raditi s kreativnim metodama kao što je fotografija, jer nam ona omogućava da zamislimo mnogo više od onoga što u trenutku vidimo“, dodaje Fairey.
Marko Kljajić, kandidat za doktorski studij komparativnih politika i međunarodnih odnosa na UW-Madison i direktor jednog od programa Centra za postkonfliktna istraživanja, govorio je o pomirenju kao krajnjem cilju postkonfliktne obnove.
,,Iako je pojam prilično dvosmisleno definiran u literaturi, većina bi se složila da se odnosi na izgradnju ili ponovnu izgradnju društvenih odnosa temeljenih na povjerenju i koheziji“, kazao je Kljajić.
„I drugi imaju prava i slobode“
Prema riječima Kljajića, primjeri dokumentarnih priča o običnim herojima koje je uradio Centar za postkonfliktna istraživanja su jako bitni za jedno postkonfliktno društvo. Vrlo često su te osobe u prošlosti prolazile kroz poteškoće i kao rezultat razvile su dobok osjećaj odgovornosti prema drugoj osobi. Važno je, istaknuo je Kljajić, da su te osobe mogle smisleno povezati vlastito iskustvo patnje, kakvo god ono bilo, s onim drugim.
Govoreći o priznanju, on je kazao da može biti skup korak, koji ukazuje na nečiju predanost miru i pomirenju te zahtjeva određene moralne, ekonomske i političke ustupke kako bi se postigla dugoročna društvena kohezija.
„Priznavanje onoga što je počinjeno podrazumijeva normativno opredjeljenje da se prema drugima postupa s osnovnim dostojanstvom i da drugi imaju pravo na određena prava i slobode kao članovi zajedničke ljudske zajednice“, dodao je Kljajić.
O pitanjima da li je rat u Ukrajini promijenio način na koji percipiramo rat i mir, moramo li rekonstruisati našu sigurnu strukturu, vojnu strukturu, pa čak i ulogu NATO-a, odgovarala je profesorica emeritus Mary Koldor i direktorica programa Istraživanje konflikta u Školi ekonomije i političkih nauka u Londonu, nudeći smjernice kako da razmišljamo u vremenu konflikta.
Drugi dan konferencije, 9. maja, kada se obilježava i Dan Evrope, na interaktivnim panelima se govorilo o novim tehnologijama i kontroli oružja, izgradnji mira i šta je u svemu tome uloga Evrope. Konferencija je završila panelom s mladim istraživačima koji će ponuditi nova rješenja na polju mirovnog istraživanja.
