Ture preko kojih bh. krajolici dobijaju drugi značaj

Foto: Facebook stranica ,,Azimuth 135”

Udruženje „Azimuth 135“ kroz slogan „Hodaj pravom stazom“ promoviše planinarenje kroz multidisciplinarni spoj nekoliko disciplina za osobe različite životne dobi.

Tematske, noćne ili ture u visoka gorja su samo dio njihovog programa, kroz koji možete upoznati biljne endemske vrste, planine Srednje Bosne i Zenice, koje imaju zanimljiv biodiverzitet, saznati informacije o prvom kralju a svakako dati doprinos zdravijem načinu života. 

Afan Abazović, osnivač i predsjednik Udruženja „Azimuth 135“ koje djeluje već šest godina, certificirani planinarski i turistički vodič iz Zenice,  kazao je da se rijeko gdje mogu naći ovako raznoliki ekosistemi kao što su u planinama Bosne i Hercegovine.  Pojasnio je da ako se posmatraju reljefno, od sjevera ka jugu se smjenjuju i područja sa brežuljcima i sa brdovitim i visokim planinama, koje se mogu podijeliti na stjenovite, šumovite i one sa pašnjacima, a opet te šumovite se mogu podijeliti na crnogorične i bjelogorične. 

Planinarske staze su odveć dobro poznate, a Abazović ističe da veliku čast ukazuje otkrivanje novih, poput nekoliko takvih koje je udruženje „Azimuth 135“ uredilo i označilo u okolini Zenice. 

„Zenički kraj ima osam planina, sa preko 450 kilometara staza (…). Ako znamo da u godini imamo 52 sedmice, dolazimo do nevjerovatnog podatka da nam je potrebno više od godinu dana planinarenja jednom sedmično da bismo obišli cijelo planinsko područje grada Zenice, uključujući Mahnjaču, Hum, Tvrtkovac, Lisac, Smetove, Čolan, Zmajevac i Kuber“, kazao je Abazović. 

Ljubav prema putovanjima i planinarenju, Abazoviću su razvili roditelji, a kako naglašava prvu turu je imao samo sa navršenih šest mjeseci života na planini Vranici. Nakon ratnih dešavanja, pojašnjava da su njegovi roditelji organizovali jednodnevne ture za njega i sestru i time „usadili ljubav prema upoznavanju domovine“. 

Afan Abazović, osnivač i predsjednik Udruženja ,,Azimuth 135” (Foto: Facebook stranica ,,Azimuth 135”)

Još kao student dobio je honorarni posao pratioca hiljade turista iz Bosne i Hercegovine, koji su imali priliku da putuju Evropom i saznaju mnogo informacija upravo od njega. Međutim, uočivši mogućnost svoje domovine, odlučio je se, kako ističe, posvetiti „domaćem turizmu i strane turiste upoznati sa Bosnom i Hercegovinom, naročito Srednjom Bosnom“. 

Već 2009. godine stekao je certifikat za turističkog vodiča od Ministarstva okoliša i turizma Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), da bi 2017. bio certificiran za planinarskog vodiča od Planinarskog saveza BiH/FBiH. Uz to, završava nekoliko izuzetno kvalitetnih kurseva, poput ATTA vodiča, najveće svjetske organizacije avanturističkog turizma. Obrazovanje nastavlja i na master studiju Odsjeka za međunarodne odnose i diplomatiju Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, što ga, kako ističe raduje, naročito zbog činjenice da je svaki turistički vodič, ustvari, ambasador svoje zemlje. 

Multidisciplinarni spoj nekoliko disciplina

Od 2017. godine, osnivač je i predsjednik udruženja građana „Azimuth 135“, a od kraja 2022. godine vlasnik obrta planinarskog vodiča „Afantour“ u Zenici.

Od prvih planinarenja, Abazović je želio napraviti nešto drugačije ture, a koje bi bile povezane sa nekom tematikom. 

„Naše, bosanskohercegovačko poimanje planinarenja bilo je da su u toj aktivnosti najčešće osobe treće životne dobi, koje borave u planinarskim domovima. No, planinarenje je multidisciplinarni spoj nekoliko, na prvi pogled, potpuno nepovezanih disciplina, od poznavanja botanike, meteorologije, fotografije, psihologije, geografije, historije, organizacije i drugih srodnih“, pojašnjava Abazović. 

U udruženju „Azimuth 135“, kako ističe, rade planinarske ture za djecu i njihove roditelje, noćne planinarske ture, ture za početnike, edukativna predavanja eminentnih ličnosti iz svijeta planinarenja, ali i planinarske ture za visoka gorja za one najspremnije. 

„Poslastica su tematske ture, poput šetnji do iftara, koje organizuju tokom mjeseca ramazana, zatim planinarska tura upoznavanja endemske vrste bosanski ljiljan, planinarska tura na Bobovac povodom krunisanja Tvrtka I Kotromanića za prvog kralja Bosne i mnoge druge“, kazao je Abazović, dodavši da za strane turiste rade ture po planinama Srednje Bosne, poput Vlašića, Vranice, te zeničkih planina, koje imaju izuzetno zanimljiv biodiverzitet. 

Najviše planinara početnika

Tokom prošle godine, na 20 aktivnosti udruženja „Azimuth 135“ učestvovalo je blizu 1.500 učesnika, odnosno prosječno po 75 po svakoj turi. Nakon svake ture, učesnici putem ankete daju ocjene. Najnižu ocjenu, 87,5 posto, dobila je tura na planinu Vitorog kod Šipova, a najviše od 100 posto su dobile dvije ture i to na Hum i Tvrtkovac kod Zenice. 

Planinari na dinarskoj planini Maglić (Foto: Facebook stranica ,,Azimuth 135”)

Prosječna ocjena aktivnosti je 95,8 posto. „Neobičajno veliki broj planinara početnika je bio tokom cijele godine, a što je prepoznao i Planinarski savez FBiH, dodijelivši nam plaketu za najboljeg promotora planinarstva za 2002. godinu“, kazao je Abazović, dodavši da je najveći broj učesnika u dobnoj grupi od 19 do 30 godina. 

Kojim tehnikama i promocijom je moguće dostići prednost u oblasti turizma, on je istaknuo da su „društvene mreže, zavisno od korisnika i autora sadržaja i alat i oružje“. U planinarskom smislu, pojašnjava da su one izuzetno koristan alat i služe i za razmjenu informacija. 

„Moramo priznati da smo za mnoge skrivene i prelijepe lokacije u Bosni i Hercegovini čuli i vidjeli tek preko društvenih mreža. Stoga, smatram da je prisustvo ovakvog medija veoma bitno za promociju i jednostavno, sa dva-tri klika, na displeju naših mobitela dolazimo do uputa kako posjetiti te tačke. Srećom, mnogo njih je lahko dostupno vozilima, ali još bolje je što neke od njih nisu, pa su ostale netaknute i milina ih je vidjeti takve“, smatra Abazović i zaključuje da je cijeli jedan prosječan ljudski život malo da bi se obišle sve tačke koje imamo, kako prirodne, tako i kulturno-historijske ljepote.

Elma je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Zenice. Studentica je Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici na odsjeku za Menadžment. Dugogodišnja aktivistica i volonterka. U posljednje vrijeme fokus njenog aktivističkog angažmana je na ljudskim pravima, rodnoj (ne)ravnopravnosti, marginializiranim grupama, te ratnim tematikama.

Vezani članci

Stvarni Glas Novinarstva (III dio)
S ponosom objavljujemo završetak istraživačkog projekta Stvarni glas novinarstva (RVJ), koji je implementiran od strane Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI), u saradnji sa Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) BiH i WARM Fondacijom Sarajevo.
Kuća Klajn – autentično mjesto za nove umjetničke prakse
Ekonomski, politički i kulturni trenutak koji živimo stalno nam postavlja pitanje kako organizovati autonomne prostore u kojima će se producirati savremena umjetnost koja propituje, kritikuje, ostvaruje vezu sa zajednicom i daje smjernice na koji način prevazići norme patrio-patrijarhalne kulture, koja umjetnost doživljava samo kao nastavak svoje retrogradne politike. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu