Neosvojivi kraljevski grad Bobovac

Foto: Armin Durgut

Na mjestu gdje se spajaju općine Kakanj i Vareš smješten je Kraljevski grad Bobovac. Prvi put se spominje u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića 1349/1350. godine i smatra se jednim od najstarijih gradova Bosne i Hercegovine (BiH).

Ovo poznato turističko mjesto svake godine bilježi rast broja posjeta. Prema podacima turističke agencije „Visit Vareš“, Bobovac godišnje posjeti nešto više od 13 hiljada turista. Stručni saradnik za turizam općine Vareš, Almir Čikmiš, kaže da je ova destinacija najljepša u jesen, tokom septembra i oktobra. 

„Ovo je jedan od najpopularnijih lokaliteta za jednodnevne posjete i izlete. Iz dosadašnjeg iskustva možemo reći da veliki broj turista više puta posjeti Kraljevski grad Bobovac. Konfiguracija terena na kome je grad izgrađen, mauzolej Kotromanića s grobnicama bosanskih kraljeva i kraljice, bunar na lokaciji kraljevskog dvora pridonose njegovoj popularnosti“, dodaje Čikmiš. 

Posjetitelje, kako objašnjava, najviše zainteresira prelijepa priroda koja okružuje nekadašnji Kraljevski grad. Također naglašava da je Bobovac možda i najznačajniji historijski lokalitet i kulturno-historijski spomenik u BiH. „Zbog same važnosti Bobovca najbolje bi bilo kada bi se posjeta uvrstila u planove osnovnih škola kao obavezna, poput časa historije u prirodi ili školskog izleta“, ističe. 

Kraljevski grad Bobovac jedan je od najznačajnijih lokaliteta i kulturno-historijskih spomenika u BiH. (Foto: Armin Durgut)

Pričati o Bobovcu veoma je odgovorno i zahtjevno s više stajališta, smatra Emina Musić, profesorica historije u Mješovitoj srednjoj školi Busovača. Kao historičarka, prvo napominje položaj i prirodnu fortifikaciju grada te podsjeća kako se on izdvajao ne samo na Balkanu nego i u Evropi po svojim odbrambenim mogućnostima. 

„Često se u izvorima spominje kao ‘tvrdi’ jer je praktično bio neosvojiv, što su mnogi bosanski neprijatelji i potvrdili pokušajima osvajanja. Druga karakteristika Bobovca koja ga izdvaja jeste njegov status i značaj. Kao sjedište bosanskih kraljeva i prijestolnica bio je glavni grad u kojem su se nalazili arhiv i riznica te čuvala bosanska kruna“, objašnjava Musić.  

Krajem 12. vijeka, napadi na Bosnu su bili sve češći, što je utjecalo na odluku vladara da zaštitu potraže u okolnim brdima. Ban Stjepan Kotromanić zaslužan je što je Bobovac postao vojno i administrativno sjedište bosanskih kraljeva. Profesorica Musić priča kako je najljepše priče iz djetinjstva vežu baš za Bobovac. Ona je rođena u Visokom, dok njeni korijeni sežu do Kraljeve Sutjeske.

„Kao i svaka djevojčica bila sam zaljubljena u priče o dvorcu, kraljevima i kraljicama. Kasnije sam se razočarala jer moja slika iz mašte nije bila slična stvarnosti. Međutim, kako sam istraživala, taj stari oronuli grad sakriven u zelenilu bosanskih brda postajao je sve veći i slavniji. Za mene je cijeli lokalitet jedna sveta zemlja koja svjedoči o bosanskoj državnosti, postojanosti i održivosti. Naša slavna historija kojoj mogu da zavide i velike države svijeta jeste prekrivena zaboravom, ali ako malo provirimo uvjerit ćemo se da i mi Bosanci imamo svoj Rim, a on se zove Bobovac,“ govori i svima preporučuje da posjete ovaj grad koji, kaže, daje posebnu energiju, naročito u jesen. 

Njeno djetinjstvo obilježeno je legendama, a jedna od njih je o skrivenom blagu koje se nalazi negdje u okolini grada ili pak uz zidine. Iako su se mnogi nadali da će ga pronaći, historijski argumenti dokazuju da se radi o predaji ključeva grada sultanu Mehmedu II Fatihu od strane kneza Radaka.

Prenoćište na Bobovcu se može naći u nekoliko domaćinstava. (Foto: Armin Durgut)

„Naime legenda kaže da su Osmanlije sedam godina osvajale grad. Ono što bi oni srušili tokom dana, branioci bi sagradili noću. Sultan se zamislio i tražio rješenje. Odlučio je da po uhodi poruči knezu Radaku da će ga bogato nagraditi ako mu preda grad. Radaku je to bilo primamljivo pa izda svog kralja i preda sultanu Bobovac. Zauzevši grad, sultan narod podijeli na troje: prve ostavi u gradu, druge dade svojim pašama, a treće pošalje u Carigrad. Kada dođe Radak i zatraži nagradu, sultan je bio nemilosrdan. Naredio je svom vojniku da izdajicu odvede izvan grada na jednu veliku stijenu gdje mu odrubi glavu. Tu stijenu, koja i danas stoji, narod prozva Radakovom stijenom-Radakovcom, kako bi se, kako kažu, dovijeka znalo kako završava izdajica roda svojega“, priča profesorica Musić.  

Oni koji se odluče da posjete Bobovac i upoznaju historiju, ali i čuju legende, prenoćište mogu naći u nekoliko seoskih domaćinstava. 

Gradonačelnik Vareša, Zdravko Marošević, objašnjava da postoje neke prepreke koje treba savladati, poput popravke puta ili izgradnje parking mjesta. „Problem proširenja ovog puta je taj što postoji naseljeno selo, gdje su kuće napravljene uz njega te kad bi ga proširili, morali bi srušiti dobar dio tog naselja, što je neizvodivo. Sama općina Vareš tu ne može da učini ništa. Odgovorni za puteve su kanton i država koji do sada nisu poduzeli ništa“, kaže Marošević. 

Iako Bobovac pripada Varešu, on je bio povezan s Kraljevom Sutjeskom te su se tamo događali mnogi bitni događaji. Upravo zbog te povezanosti, uz Bobovac treba posjetiti i Kraljevu Sutjesku. Marošević kaže kako je Bobovac zapravo „jedna nedovršena priča za koju će biti potrebno dugo godina da se otkriju svi podaci“. 

Dok čeka da neko završi njegovu priču i dovede što veći broj turista, Bobovac prkosi vremenu i bez obzira na sve poteškoće svakodnevno je pun onih koji dolaze da uče o dugoj, slavnoj i teškoj historiji BiH.

Sajra je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Bugojna. Zanimaju je aktivizam i volontiranje. Krajnji profesionalni cilj joj je da postane ambasadorica Bosne i Hercegovine.

Vezani članci

Nove generacije još uvijek slijede ideje ratnog zločinca
Eksperti za tranzicijsku pravdu i borci za ljudska prava poručuju da predstoji borba i da samo naoružani dokazanom istinom mogu zaustaviti slavljenje ratnih zločinaca, koje se mladim generacijama ostavlja kao kulturološko nasljeđe.
Maja Milijaš: Jedna od najmlađih doktorica nauka u BiH
Dvadesetosmogodišnja Maja Milijaš je jedna od najmlađih doktorica nauka u našoj zemlji i usprkos ponudama da ide u inostranstvo i radi, izabrala je da ostane u Bosni i Hercegovini, zemlji gdje je rođena, odrasla, školovala se a sada već i zasnovala svoju porodicu. 

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu