„Borba“ sa diskriminacijom na osnovu izgleda

Izvor: pexels.com

Arabella Lakić iz Breze, nedaleko od Sarajeva, studentica je poslovne ekonomije i mlada poduzetnica, koja se uspjela izboriti sa diskriminacijom na osnovu izgleda, a kojoj je bila izložena zbog prekomjerne tjelesne težine.

Psiholozi upozoravaju da diskriminacija na osnovu izgleda najčešće počinje u ranom djetinjstvu, a rješenje je da se „svi okrenemo pravim vrijednostima“. 

„Kad si tinejdžer i nemaš još uvijek izgrađenu verziju sebe, svaki loš komentar utiče na tvoje samopouzdanje i navike“, kazala je Arabella, pojasnivši da ne može reći da je proživljavala neki teži „bulling“ (provociranje, zlostavljanje) ali su svakako pojedini komentari utjecali na to da postane još stidljivija i da se povuče u sebe. 

Psihologinja Ajla Gljiva-Cikotić pojašnjava da diskriminacija na osnovu izgleda „kreće od malih nogu i djeca, pa kasnije i odrasle osobe, postaju šutljive i zadržavaju emocije“. 

„Važno je da shvatimo da dijete od pet godina nije samo naučilo da se loše ophodi prema drugima, nego po modelu okruženja, najčešće roditelja“, kazala je Gljiva-Cikotić. 

Prema Zakonu o zabrani diskriminacije, „diskriminacija je svako različito postupanje uključujući isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su sa njima u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta, starosne dobi, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze sa nacionalnom manjinom, političkim ili drugim uvjerenjem, imovnim stanjem, članstvom u sindikatu, spolnim karakteristikama, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i slobodu u svim oblastima života.“

Diskriminacija, prema psiholozima, kreće od malih nogu. (Izvor: unsplash.com)

Momenti kada sam diskriminisana, odnosno odbačena zbog fizičkog izgleda, kako je kazala Arabella,  bili su jako neugodni za proživjeti. „U osnovnoj školi sam bila u situaciji gdje nas je posjetila agencija za manekenke i htjeli su da održe časove manekenstva za djecu. Izgledalo mi je super i htjela sam da se prijavim te da naučim nešto novo.“ Pogledi i komentari koje je dobila nakon te želje bili su dovoljni da se njena svaka želja ka novom iskustvu ugasi, kazala je Arabella. 

Ona vjeruje da sve kreće od kućnog odgoja i da je djeci teško objasniti kada krenu u školu da ljude ne dijele po vjeri, financijskog stabilnosti, izgledu i tako dalje. Smatra da bi se mnogo više trebalo fokusirati na takve teme u školama, u vidu nekih radionica i vježbi, ili čak da se uvede neki predmet koji bi djecu pripremao za stvarni život. 

Ajla Gljiva-Cikotić. (Izvor: privatna arhiva)

Univerzalno i učinkovito pravilo, prema Gljiva-Cikotić, jeste da svaka promjena počinje promjenom pojedinca. „Prva faza u borbi protiv diskriminacije bi trebala da bude u porodici. A to bi bilo moguće sprovesti i putem psiholoških radionica u školama. S druge strane, veliku ulogu mogu odigrati i mediji, s obzirom da su najaktuelniji put komunikacije, a to se može sprovesti kroz korisne priloge“, kazala je Gljiva-Cikotić, poručivši da svi treba da razmislimo o pravim vrijednostima i njima se okrenemo. 

Arabellina tajna uspjeha u diskriminaciji na osnovu izgleda je fokusiranost na želje i snove. „Kad sam upisala srednju školu, učlanila sam se u asocijaciju srednjoškolaca u BiH, koja mi je jako pomogla u pronalaženju sebe. Išla sam na kampove, razne edukacije i radionice. Tu sam upoznala osobe širokih vidika, nemaju predrasuda i pred kojima možeš biti ono što zaista jesi“, ispričala je Arabella. 

Poručila je svima onima koji se susreću s diskriminacijom na bilo kojem osnovu da jure svoje snove i da im fokusiranost na njih bude glavna stvar u životu. 

„Sve što trenutno proživljavaju jednog dana će biti prošlost koja će im pomoći da izrastu u bolje osobe za sebe i okolinu“, istaknula je Arabella.

Almedina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Breze. Studentica je Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, smjera Komunikacijske i informacijske tehnologije. Volontira u Crvenom Križu, a posebno područje njenog interesovanja su mir i pravda.

Vezani članci

Lokalna zajednica (ne)ovisna o NATO-u i EU
Koliko će se poboljšati situacija u lokalnim zajednicama ako BiH pristupi NATO-u i Europskoj uniji (EU) pitanje je koje budi različita mišljenja kako u sigurnosnom tako i u ekonomskom smislu. U raspravama o NATO-u uglavnom se potenciraju politički i sigurnosni motivi za pristupanje, dok su ekonomske koristi zapostavljene ili se sagledavaju kroz prizmu pristupanja EU. …
Tiha hrabrost čovjeka iz Kratine
Vojislav se nije bojao u ratu, u doba kada je čovjek čovjeku vuk, oružja ali se bojao ljudske reakcije. Molio je Hajru da njegovu priču ispriča tek poslje smrti.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu