Reperi Zapadnog Balkana: Aktivizam u muzici nikad neće izumrijeti

Naslovna fotografija, La Bagra

Muzika je jedna od stvari koje ne mare za geografske niti bilo koje druge granice. Ljubitelji i poštovaoci iste vrste muzike lako se prepoznaju i povezuju zanemarujući sve ono što ih dijeli.

Među najpopularnijim žanrovima posljednjih godina definitivno je i rep muzika u čijoj osnovi se nalaze bunt i pokretanje tema od društvenog značaja. Govoreći o problemima koji su zajednički svim zemljama Zapadnog Balkana, rep muzika lako dolazi do svoje publike. Jednostavno, ona govori jezikom koji svi razumiju jer potiče sa ulice.

Borkinja za ženska prava i ravnopravnost spolova, članica grupe Elemental iz Hrvatske, Mirela Priselac Remi, govori da bilo koji vid umjetnosti može povezati ne samo Balkan, već i naše zemlje približiti internacionalnoj publici.

„Jedna od prednosti umjetnosti jest njezin univerzalni jezik, pa čak i u slučajevima ograničenog polja razumijevanja, kao što ga imamo kod muzike na balkanskim jezicima. Vjerujem da i u muzici na balkanskom jeziku postoje univerzalnosti poruka i atmosfere koje ju čine prijemčivom ne samo međusobno balkanskim republikama, nego i internacionalnim publikama“, objašnjava Remi.

Rep je važan kao i bilo koji drugi muzički žanr ali ono što se mora izdvojiti jeste da raste njegova popularnost, kao i srodnog trepa. Izvor: Privatna arhiva

„Popularnost dalje pridonosi mogućnostima koje rep kao (potencijalno) angažirani žanr ima. U slučaju angažiranosti, njegova je uloga i otisak ogroman – može poslužiti kao panjugoslavenska spona među narodima kojima kulturna suradnja treba biti prioritet, iz niza razloga. Jedan od njih svakako je činjenica da muzička tržišta pojedinačno nemaju osobito širok doseg, no zajedničkim naporima može se stvoriti i te kako značajan teritorij za prezentaciju i eksploataciju umjetnosti“, ističe Remi.

Smatra da Zapadni Balkan još nije uvidio značaj i kapacitet repa, a niko nije posvetio dovoljno pažnje za analizu rep i trep muzike.

„Rekla bih da zbog izostanka ozbiljnije sociološke ili muzikološke analize javnost (a u velikoj mjeri niti sami protagonisti scene) nisu niti svjesni golemog potencijala utjecaja ovdašnjeg repa i trepa. Ozbiljnijeg promatranja repa a pogotovo trepa na Balkanu nije ni bilo, osim nekoliko članaka koji su se bavili komparativnom analizom na razini ‘Je li trap novi Novi val’. Takva analiza je simplificirana, već viđena i upućuje na potpunu nezainteresiranost za ozbiljnije proučavanje novih žanrova“, navodi ona.

Remi je u ranim godinama adolescencije bila inspirisana protagonisticama afričko-američke rep scene, ali one nisu bile razlog zbog kojeg se počela baviti muzikom.

„Zapravo, poprilično je teško odrediti koji bi bio točan razlog. Možda sam samo odgovarala na želju da se kreativno izrazim u žanru za koji sam smatrala da je najmanje restriktivan. Unatoč imidžu mačističkog muzičkog pravca, rep me je privukao svojom angažiranom prirodom, zanimljivim ritmičkim paternima koji su mi bili otkriće i mogućnošću da se tekstualno izrazim neovisno o klasičnim postulatima pop muzike“, objašnjava Remi.

Ocjenjuje da se potpuni učinak i uticaj repa nedovoljno koriste za društvene promjene. Takođe, puni potencijal repa, kao osvješćujućeg mehanizma, često nije ni ostvaren.

„Oni koji su ga najviše eksploatirali su mahom iz sektora ekonomije i marketinga gdje rep nerijetko nalazimo u promotivnim spotovima raznih robnih marki. Organizacije civilnog društva, aktivističke inicijative i platforme ili istaknuti pojedinci možda i premalo upotrebljavaju rep kao poligon za osvješćivanje i društvenu promjenu. Društveno ili politički angažirani umjetnici su mnogo više od pukih buntovnika – to su ljudi s agendom i planom čija je prvotna zadaća osviješćivanje ali onda i djelovanje u umjetnosti i javnosti, uz poziv za konkretnom promjenom. Ona je mnogo više od bunta, sarkazma ili provokacije“, naglašava.

Dobra muzika se duže sluša

Dejan Dedović Dedduh, član grupe Who See iz Crne Gore, govori da muziku kao skup svega i svačega uglavnom dijeli na dobru i lošu. Razlika je samo što se dobra muzika sluša mnogo duže.

„Rep je široko poznat kao pripovjedački pravac, često je tekst najbitniji dio kompozicije i samim tim poruka se isporučuje slušaocima direktno na pjat. Kasnije je na krajnjem potrošaču kako će svariti tu količinu informacija tačno onako kako bi svario neki film ili seriju. Na razne načine poruke se šalju, kroz sve vrste medija i nikad ne znamo na koga kako utiču. Pretpostavljam da zbog geografije i istorije ni neke rep pjesme ne utiču isto na svakog Balkanca“, objašnjava Dedduh.

On dalje navodi da rep muzika doprinosi tome da se neke stvari ne zaboravljaju, uprkos našoj tendenciji da to radimo.

Rep je široko poznat kao pripovjedački pravac, često je tekst najbitniji dio kompozicije i samim tim poruka se isporučuje slušaocima direktno na pjat. Izvor: Privatna arhiva

„Uzmimo u obzir činjenicu da je rep i počeo iz bunta – onda lako možemo zaključiti da je važan društveni angažman. Nisam za to da se non-stop drvi ista priča, ali da se jednom ta priča ispriča svakako. Velika imena jugoslavenske muzike su opisala neke važne društveno-političke momente i događaje, pa i rep će doprinijeti da se neke stvari ne zaborave. A skloni smo zaboravljanju“, naglašava Dedduh.

Spajanje žanrova

Muzika se u proteklim godinama promijenila spajanjem različitih žanrova i samim tim se povećala slušanost rep muzike na Zapadnom Balkanu.

Grubi ritmovi, provokativni tekstovi i zarazni refreni kombiniraju se kako bi stvorili muziku La BAGRA, koja odmah privlači vašu pažnju. Izvor: La Bagra

„Mi reperi imamo jedinstven način izražavanja i životnih pogleda. Muzika se u posljednjih nekoliko godina promjenila i dobila je neki  moderniji zvuk. A kada su se turbo folk pjevači počeli miješati sa reperima i trep ritmovima digli su ljestvicu slušanosti hip hopa na broj 1“, objašnjava Benjamin Mujadžić iz slovenačke grupe La Bagra.

Kako kaže, Zapadni Balkan je prošao kroz ratove i recesiju, ljudi su bili bez posla i prošli sve vrste borbi.

„Naša muzika je direktno sa ulica i od ljudi koji su prošli kroz te borbe. Tako da rime koje pišemo mogu osjetiti, i spoznati da imamo mnogo zajedničkog, kao i motivirati ljude kako ne bi odustali od svojih snova kao što mi nismo od naših. E to je vrlo važna poruka“, naglašava Mujadžić.

Alat mladim ljudima

Bosanskohercegovački reper Edin Osmić, poznatiji kao Edo Maajka, ističe da muzika i umjetnost generalno mogu povezati ovu regiju i svaku drugu sa sličnim problemima.

„Ja sam se uvjerio u to sa djelovanjem cijele moje generacije glazbenika, i onih starijih također. U najtežim vremenima je bilo i bit će glazbenika koji svojim djelovanjem pjesmama i nastupima unose harmoniju i odnose ludilo iz glava ljudi barem na neko vrijeme“, govori Edo Maajka.

Važnost rep muzike je velika i može poslužiti kao alat mladima protiv društvenih problema sa kojima se svakodnevno susreću.

Muzika i umjetnost generalno mogu povezati ovu regiju i svaku drugu sa sličnim problemima. Izvor: Edo Maajka

„Bitna je kao sredstvo probijanja tog nekakvog leda, potiče komunikaciju i suradnje. Također, rep je sredstvo i medij u kojem možeš u kratkom vremenu reći puno toga, mladima je to ventil u vremenima nepravde, korupcije, socijalnih problema, itd. Definitivno je rep važan za Zapadni Balkan“, navodi Edo Maajka.

Ističe da ne postoji generacija bez problema, niti savršeno društvo. Rep muzika može osvijestiti ljude, ali je upitno koliko toga može zapravo da promijeni. Iako je i samo podizanje svijesti veliki uspjeh i velika pobjeda.

„U muzici su mi pank i rep jako slični po tom pitanju svijesti kod slušalaca. Moram dodati da su nove generacije malo zasićene tim osvješćivanjem u pjesmama, to se osjeti u trendovima. Jedan mi je dečko rekao da mu je dosta realnosti bombardiranjem sadržaja sa portala, televizije i radija pa su mu takve pjesme prenaporne. Razumijem ga u potpunosti. Mislim da aktivizam u muzici nikada neće izumrijeti“, navodi Edo Maajka.

Sarkazam kao oružje

Član grupe Rap Skillz iz Makedonije Jordan Ivanov objašnjava da su sarkazam i pobuna ključni u rep muzici. Sve je zapravo počelo društvenim preokretima.

„Konkretno Zapadni Balkan naseljavaju ljudi koji imaju iste društveno-ekonomske probleme koji ih nadilaze i čine isti okvir kroz koji gledamo svijet. Zato je saradnja sa umjetnicima iz zemalja Zapadnog Balkana važna i može doprinijeti približavanju kulturnih razlika među narodima i omogućiti samim umjetnicima da se probiju na drugu scenu izvan njihove zemlje. To je važno sa aspekta razvoja kritičkog mišljenja, mogućnosti glasnog pripovjedanja i isticanja svih problema u društvu nudeći mlađim generacijama  drugačiji aspekt, odnosno prizmu kroz koju se promatra svijet“, govori on.

Rep muzika je uticala i na druge muzičke pravce. Miješanjem sa drugim žanrovima posljednjih nekoliko godina rep muzika je sve bliža široj publici.

„Rep muzika definitivno jeste pokretačka snaga i ključni faktor kako u muzici, tako i u pop kulturi. Na vrhu već nekoliko godina imamo mješovitih muzičkih pravaca koji uključuju žanrove poput trapa, a zatim pop i narodnu muziku. Rep je posljednjih nekoliko godina definitivno sve više prisutan, i u fokusu nekih umjetnika koji se bave drugim žanrovima ali pokušavaju ga ugraditi ili sarađivati ​​sa rap izvođačima kako bi proširili i dobili širu publiku“, navodi Ivanov.

Svoje slušaoce naziva sljedbenicima i pristalicama, a ne fanovima. Smatra da su kao grupa pozitivno uticali na mnoge ljude koji su se putem njihove muzike prvi put susreli sa kulturom repa.

Melani Isović je obučena Balkan Diskurs dopisinica iz Banje Luke. Dugogodišnja je aktivistica koja se u svom radu bavi rodno zasnovanim, marginalizovanim i društveno odgovornim temama.

Vezani članci

Čestitost u vremenu zla
„Rat je kao kad udari bujica i onda ona izbaci đubre na površinu. Odakle li oni isplivaju, hajde znaj. Sve što ima đubreta ono ispliva, a oni pošteni ljudi, oni se povuku.To đubre pliva i pliva, sve dok ono pliva oko nas, neće nam se izbistriti. Nažalost mnogo đubreta ima oko nas.”
Baristkinja Slađana Palikuća: Snaga žene se često podcjenjuje
Iako se zanimanje baristkinje često veže za muški posao, mlada poduzetnica Slađana Palikuća razbija sve predrasude o tom zanimanju.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu