Festival mira 2024: Kako mladi grade mir u BiH

Naslovna fotografija: Damir Balić

U srcu Bosne i Hercegovine, malom gradiću Vitezu, već tri godine se okupljaju mladi da uče o očuvanju mira, suživota i tolerancije. Festivale mira organizuje Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI), a tokom prva dva izdanja su okupili skoro 100 mladih iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine da zajedno rade na izgradnje bolje i mirovne budućnosti naše zemlje.

Treće izdanje Festivala mira održava se od 22. do 26. februara u Vitezu sa mladima iz Visokog, Tuzle, Zenice, Glamoča, Sarajeva, Tešnja, Travnika, Banja Luke, Kozarske Dubice, Bihaća, Bugojn​a, Mostara, Jablanice, Bosanskog Grahova, Sanskog mosta, Hadžića, Busovače, Milića i Kaknja.

Velma Šarić, predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja, kazala je da Festivali mira okupljaju mlade iz zajednica širom BiH, a kako bi mogli da kroz umjetnost, dokumentarne i druge sadržaje uče o razbijanju etničkih predrasuda, te da daju aktivniji doprinos izgradnji mira u svojim gradovima.

Treće izdanje Festivala mira održava se od 22. do 26. Februara u Vitezu. Foto: CPI arhiva

Uz Festival, Centar je kreirao i MIR Magazin – prvi mirovni magazin na Balkanu posvećen promociji mladih, inovativnih ljudi koji pomiču društvene i kreativne granice širom BiH i regiona.

„Na oba Festivala smo uvidjeli najveće vrijednosti Bosne i Hercegovine, a to su multikulturalnost i multietničnost. Kroz umjetnost i razne obrazovne sadržaje nastojimo motivisati mlade i pružiti im potrebne alate da u svojim zajednicama rade na formiranju klime održivog mira i tolerancije“, dodala je Šarić.

Ovogodišnji Festival mira organizuje se uz podršku Slovačke Ambasade u BiH kroz program podrške Slovak AID, Ambasade Kanade u Mađarskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini kroz Kanadski fond za lokalne inicijative (CFLI), te uz razvojne grantove CPI. Partneri Festivala su Etno selo Čardaci Vitez i Al Jazeera Balkans.

U okviru Festivala prikazuje se dokumentarna serija “Obični heroji” koja prikazuje stvarne priče građana BiH, koji su, odlučivši spasiti “onog drugog”, postali heroji u vrijeme kada je u njihovoj zemlji vršen genocid. Foto: CPI arhiva

Festival će takođe uključiti rad mladih kroz umjetničke radionice ,,Subjektivni atlas” – projekt CPI, belgijske organizacije Subjective Editions i New Castle Univerziteta. Subjektivni atlasi su kartografske publikacije koje mapiraju zemlju, regiju ili grad prema perspektivama stanovnika tog područja, a u BiH ga kreiraju mladi ljudi širom zemlje koji su učesnici aktivnosti CPI-a.

Radionice tima Subjektivnog atlasa potiču učesnike da podijele proživljena iskustva svog okruženja kroz umjetnički izraz. Ova metodologija ima za cilj osporiti i zaobići vokalni i pisani jezik kao standardna sredstva za proizvodnju i prenošenje znanja. „Cilj je demistificirati kartografiju i naglasiti druge načine izražavanja pripadnosti mjestu, što je i u središtu serije Subjektivni atlas“, objašnjava Annelys De Vet, osnivačica i glavna urednica Subjektivnog atlasa.

U saradnji sa Al Jazeera Balkans, Festival donosi priču o Tomislavu Cvitanušiću koji je osvojio Mount Everest što je tek četvrti uspon nekog bosanskohercegovačkog alpiniste na najviši vrh svijeta. Kroz dokumentarni sadržaj govoriti će se o moralnoj hrabrosti u zlim vremenima, bosanskohercegovačkim građanima koji su u proteklom ratu spašavali pripadnike drugih etničkih pripadnosti, kao i o fenomenu dosezanja vrhova i uspona, a sve u ciju inspirisanja mira u pojedincima i zajednicama.

Vezani članci

Socioekonomska pitanja i REKOM: Istraživanje
Socioekonomska pitanja postaju sve važnija tema na području tranzicijske pravde. Novi istraživački projekat na tu temu razvijen je u saradnji sa Centrom za postkonfliktna istraživanja (CPI) i Fakultetom Royal Holloway, Univerziteta u Londonu. Projekat istražuje socioekonomske faktore u kontekstu Inicijative za REKOM.
Humano i sistemski rješavati probleme pasa lutalica
Problemi pasa lutalica u Bosni i Hercegovini (BiH), iako je situacija bolja nego ranijih godina, trebaju biti riješeni sistemski i humano u skladu sa Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja. Da bi to bilo moguće, neophodno je osigurati resurse jer najčešće sredstva kojima raspolažu lokalne organizacije su nedovoljna.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu