Digitalne platforme predstavljaju velike izazove za suočavanje s prošlošću na Balkanu. Stručnjaci za tranzicijsku pravdu iz bivše Jugoslavije diskutovali su o ovome na konferenciji Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI) o prevenciji zločina, „Izgradnja zajedničke agende za prevenciju na Zapadnom Balkanu“. Njihova zabrinutost, izražena na konferenciji održanoj 21. i 22. marta u Podgorici, u Crnoj Gori, odnosila se na pitanje poricanja genocida i iskrivljenih narativa na društvenim medijima.
Sofija Todorović, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Srbija, istaknula je potrebu prilagođavanja informativnih sadržaja koji će biti atraktivni i konzumirani na društvenim mrežama, pogotovo što različite zemlje nude različite sadržaje.
„Na primjer, u Srbiji, kada istražujete o Srebrenici online, prvih 20 pretraga koje ćete dobiti bit će vrlo opskurne o genocidu, uključujući web-stranice za poricanje. Ali kada to napravite u Bosni, u Sarajevu ćete dobiti potpuno drugačiji rezultat. I to su stvari o kojima stvarno moramo razmišljati“, objasnio je Todorović, dodavši da organizacije civilnog društva moraju biti kreativne kako bi sadržaj došao do različite publike.
U svom je govoru istaknula kako je najveći izazov za organizacije civilnog društva kada pokušaju prezentirati složene informacije na kratak, jednostavan način. Todorović je na konferenciji kazala da to u konačnici može biti zamka. Neke se činjenice mogu lako prenijeti u malom sadržaju, poput statistike i vrlo kratkih izjava, dok složenija pitanja oko sukoba zahtijevaju kontekst.
Osim što se pokušavaju suprotstaviti širenju dezinformacija i ekstremizma, organizacije civilnog društva suočavaju se i s izazovom edukacije korisnika o algoritmima i njihovom uticaju na sadržaje koje konzumiramo, objasnila je Todorović.
„Ako razmišljamo dugoročno i ostavimo svoj sadržaj na društvenim mrežama, onda bi bilo bolje da pronađemo načine za rješavanje više slojeva sukoba i žrtava s različitih strana“, kaže Vesna Teršelić iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Hrvatske.
Objasnila je važnost sadržaja koji se bavi višestrukim slojevima sukoba kao i žrtvama iz različitih zajednica. To će, smatra Teršelić, pomoći u borbi protiv dezinformacija i emocionalnih reakcija na sadržaj, ukorijenjenih u prejednostavnim narativima. Minimiziranjem takvih reakcija organizacije bi stoga smanjile rizik od govora mržnje.
Todorović iz YIHR Srbije osvrnula se i na primjer Srbije u kojoj postoji jednonacionalna kultura sjećanja, uz militarizam i veličanje ratnih zločinaca koji su sveprisutni u društvu. Kazala je da je Haaško ukidanje oslobađajućih presuda bivšem šefu srbijanske sigurnosti Jovici Stanišiću i bivšem dužnosniku Državne sigurnosti Franku Simatoviću 2023. godine prelomni trenutak za srpsko društvo.
Rješavanje problema niske medijske pismenosti i govora mržnje
Tokom panel diskusije Mirza Avdić iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Bosne i Hercegovine izrazio je zabrinutost zbog niske stope medijske pismenosti u društvu Zapadnog Balkana. Osvrnuo se na projekt Reporting Diversity Network (2020), koji se fokusira na praćenje internetskog govora mržnje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
„U posljednjih 20 mjeseci primijetili smo da imamo 97 narativa govora mržnje u našim online medijima u Bosni i Hercegovini. Različite vrste govora mržnje kroz različite medije kao što su TV, web stranice, online publikacije i društveni mediji. Govor mržnje uglavnom je bio usmjeren prema temi spola i etničke pripadnosti te prema migrantskoj populaciji. Primijetili smo da su glavni akteri u ovim narativnim govorima politički lideri, ključni donositelji odluka i uticaji“, rekao je Avdić.
Zabrinutost koju su izrazili drugi sagovornici na panelu o snalaženju u iskrivljenim narativima dok se govori o tranzicijskoj pravdi ide ruku pod ruku s Avdićevim pozivom na poboljšanje medijske pismenosti.
Avdić je naglasio: „Medijska pismenost je nešto što moramo unaprijediti, posebno kod mlađih generacija, koje još uvijek traže svoje mjesto u medijskom prostoru.“
Nadalje, on povezuje rasprostranjenost govora mržnje s niskom medijskom pismenošću, sugerirajući da pojedincima možda nedostaju vještine kritičkog razmišljanja potrebne za razaznavanje i odbacivanje sadržaja mržnje na internetu.
Zaključno, panel je naglasio hitnu potrebu rješavanja niske medijske pismenosti i borbe protiv govora mržnje na Zapadnom Balkanu. Govornici su naglasili potrebu za ciljanim naporima da se novinari i šira javnost educiraju o snalaženju u složenim narativima i identificiranju dezinformacija na internetu. Društveni mediji zahtijevaju sažetost i jednostavnost, postavljajući izazove onima koji žele prenijeti nijansirane teme. Stoga jednostavno pružanje informacija na društvenim medijima možda neće dovesti do istinskog razumijevanja. Davanjem prioriteta inicijativama za medijsku pismenost i poticanjem vještina kritičkog razmišljanja, akteri mogu raditi na stvaranju informiranijeg i inkluzivnijeg digitalnog krajolika koji štiti od širenja štetnih narativa i promiče dijalog i razumijevanje.
____________________________________
Ovaj članak je nastao nakon regionalne konferencije o prevenciji zločina koju su organizovali Centar za postkonfliktna istraživanja, Impunity Watch i Koalicija za prevenciju genocida i masovnih zločina na Zapadnom Balkanu u martu 2024. godine u Podgorici, Crna Gora. Konferencija je omogućena uz podršku komesara Vijeća Evrope za ljudska prava, Fonda Rockefeller Brothers, Ministarstva vanjskih poslova Italije, Evropske unije u BiH i UNDP-a BiH (u okviru programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu).
