Ponovno podešavanje iskrivljenih narativa na društvenim mrežama: Naučene lekcije sa konferencije za prevenciju zločina Centra za postkonfliktna istraživanja

Naslovna foto: Mitar Simikić.

Digitalne platforme predstavljaju velike izazove za suočavanje s prošlošću na Balkanu. Stručnjaci za tranzicijsku pravdu iz bivše Jugoslavije diskutovali su o ovome na konferenciji Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI) o prevenciji zločina, „Izgradnja zajedničke agende za prevenciju na Zapadnom Balkanu“. Njihova zabrinutost, izražena na konferenciji održanoj 21. i 22. marta u Podgorici, u Crnoj Gori, odnosila se na pitanje poricanja genocida i iskrivljenih narativa na društvenim medijima.

Sofija Todorović, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Srbija, istaknula je potrebu prilagođavanja informativnih sadržaja koji će biti atraktivni i konzumirani na društvenim mrežama, pogotovo što različite zemlje nude različite sadržaje.

„Na primjer, u Srbiji, kada istražujete o Srebrenici online, prvih 20 pretraga koje ćete dobiti bit će vrlo opskurne o genocidu, uključujući web-stranice za poricanje. Ali kada to napravite u Bosni, u Sarajevu ćete dobiti potpuno drugačiji rezultat. I to su stvari o kojima stvarno moramo razmišljati“, objasnio je Todorović, dodavši da organizacije civilnog društva moraju biti kreativne kako bi sadržaj došao do različite publike.

Sofija Todorović, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) Srbija. Foto: Mitar Simikić.

U svom je govoru istaknula kako je najveći izazov za organizacije civilnog društva kada pokušaju prezentirati složene informacije na kratak, jednostavan način. Todorović je na konferenciji kazala da to u konačnici može biti zamka. Neke se činjenice mogu lako prenijeti u malom sadržaju, poput statistike i vrlo kratkih izjava, dok složenija pitanja oko sukoba zahtijevaju kontekst.

Osim što se pokušavaju suprotstaviti širenju dezinformacija i ekstremizma, organizacije civilnog društva suočavaju se i s izazovom edukacije korisnika o algoritmima i njihovom uticaju na sadržaje koje konzumiramo, objasnila je Todorović.

„Ako razmišljamo dugoročno i ostavimo svoj sadržaj na društvenim mrežama, onda bi bilo bolje da pronađemo načine za rješavanje više slojeva sukoba i žrtava s različitih strana“, kaže Vesna Teršelić iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Hrvatske.

Vesna Teršelić, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Hrvatska. Foto: Mitar Simikić.

Objasnila je važnost sadržaja koji se bavi višestrukim slojevima sukoba kao i žrtvama iz različitih zajednica. To će, smatra Teršelić, pomoći u borbi protiv dezinformacija i emocionalnih reakcija na sadržaj, ukorijenjenih u prejednostavnim narativima. Minimiziranjem takvih reakcija organizacije bi stoga smanjile rizik od govora mržnje.

Todorović iz YIHR Srbije osvrnula se i na primjer Srbije u kojoj postoji jednonacionalna kultura sjećanja, uz militarizam i veličanje ratnih zločinaca koji su sveprisutni u društvu. Kazala je da je Haaško ukidanje oslobađajućih presuda bivšem šefu srbijanske sigurnosti Jovici Stanišiću i bivšem dužnosniku Državne sigurnosti Franku Simatoviću 2023. godine prelomni trenutak za srpsko društvo.

Rješavanje problema niske medijske pismenosti i govora mržnje

Tokom panel diskusije Mirza Avdić iz Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Bosne i Hercegovine izrazio je zabrinutost zbog niske stope medijske pismenosti u društvu Zapadnog Balkana. Osvrnuo se na projekt Reporting Diversity Network (2020), koji se fokusira na praćenje internetskog govora mržnje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Mirza Avdić, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Bosna i Hercegovina. Foto: Mitar Simikić.

„U posljednjih 20 mjeseci primijetili smo da imamo 97 narativa govora mržnje u našim online medijima u Bosni i Hercegovini. Različite vrste govora mržnje kroz različite medije kao što su TV, web stranice, online publikacije i društveni mediji. Govor mržnje uglavnom je bio usmjeren prema temi spola i etničke pripadnosti te prema migrantskoj populaciji. Primijetili smo da su glavni akteri u ovim narativnim govorima politički lideri, ključni donositelji odluka i uticaji“, rekao je Avdić.

Zabrinutost koju su izrazili drugi sagovornici na panelu o snalaženju u iskrivljenim narativima dok se govori o tranzicijskoj pravdi ide ruku pod ruku s Avdićevim pozivom na poboljšanje medijske pismenosti.

Avdić je naglasio: „Medijska pismenost je nešto što moramo unaprijediti, posebno kod mlađih generacija, koje još uvijek traže svoje mjesto u medijskom prostoru.“

Nadalje, on povezuje rasprostranjenost govora mržnje s niskom medijskom pismenošću, sugerirajući da pojedincima možda nedostaju vještine kritičkog razmišljanja potrebne za razaznavanje i odbacivanje sadržaja mržnje na internetu.

Zaključno, panel je naglasio hitnu potrebu rješavanja niske medijske pismenosti i borbe protiv govora mržnje na Zapadnom Balkanu. Govornici su naglasili potrebu za ciljanim naporima da se novinari i šira javnost educiraju o snalaženju u složenim narativima i identificiranju dezinformacija na internetu. Društveni mediji zahtijevaju sažetost i jednostavnost, postavljajući izazove onima koji žele prenijeti nijansirane teme. Stoga jednostavno pružanje informacija na društvenim medijima možda neće dovesti do istinskog razumijevanja. Davanjem prioriteta inicijativama za medijsku pismenost i poticanjem vještina kritičkog razmišljanja, akteri mogu raditi na stvaranju informiranijeg i inkluzivnijeg digitalnog krajolika koji štiti od širenja štetnih narativa i promiče dijalog i razumijevanje.

____________________________________

Ovaj članak je nastao nakon regionalne konferencije o prevenciji zločina koju su organizovali Centar za postkonfliktna istraživanja, Impunity Watch i Koalicija za prevenciju genocida i masovnih zločina na Zapadnom Balkanu u martu 2024. godine u Podgorici, Crna Gora. Konferencija je omogućena uz podršku komesara Vijeća Evrope za ljudska prava, Fonda Rockefeller Brothers, Ministarstva vanjskih poslova Italije, Evropske unije u BiH i UNDP-a BiH (u okviru programa Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu).

Vezani članci

Osvrt na mračni turizam u Bosni i Hercegovini
Mračni turizam (ENG: dark tourism) veže se za područja u kojima su počinjeni ratni zločini, genocid, teror ili su specifični po strašnoj prošlosti. Web stranica dark tourism za Bosnu i Hercegovinu navodi Sarajevo, Srebrenicu i Mostar kao mjesta koja mogu turistima ponuditi mračni turizam. 
Dječija ljudskost u izbjegličkim danima
Bugojanka, tadašnja 11-godišnjakinja Mersiha Begović, danas Čusto, spasila je dijete iz Bosne i Hercegovine dok su se klizali na nepredviđenoj površini za klizanje – jezercetu –  u kojem se voda na pojedinim dijelovima zamrznula zbog hladnoće, u vojnoj kasarni u češkom gradu Nyrsko, a u kojem su boravili kao izbjeglice dok je bjesnio rat u Bosni i Hercegovini.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu