Obaranje predrasuda o različitosti: Odgoj kroz prizmu zabave i igre

Foto: privatna arhiva

Amra Hrustić Šabanović, nastavnica matematike u jednoj od područnih škola u Sarajevu, zajedno sa sinom Husejnom, svakodnevno ruši predrasude o osobama sa Downovim sindromom, uz poruku da sa malo više empatije i razumijevanja svijet može biti mnogo ljepše mjesto. Na instagram profilu down_i_mi, pronaći ćete bezuslovnu podršku koju Husejn i njegova mama svakodnevno plasiraju u javnost.

Downov sindrom pogađa sve rasne grupe i može se pojaviti u svakoj porodici bez obzira na zdravlje roditelja ili način života. Međutim, bolje razumijevanje Downovog sindroma je od ogromne važnosti kako bi se oboljelima i njihovim porodicama olakšao život i na taj način doprinese boljem razvoju, i samim tim, i ugodnom životu. 

Hrustić Šabanović zajedno sa mužem i sinom Husejnom prvobitno živi u Visokom, gdje se  sin rodio i napravio prve korake. Na početku, njena trudnoća je proticala mirno i bilo je gotovo nemoguće uočiti ikakvu razliku običnim ultrazvukom. U petom mjesecu trudnoće, poslije specijalnog pregleda na koji je upućena, rečeno joj je da su velike mogućnosti da beba ima Down sindrom i da nije kasno za abortus. 

„Najteže mi je pala rečenica doktora gdje mi daje mogućnost abortusa“, kazala je Hrustić Šabanović, naglasivši da abortus uopće nije imala kao opciju. Kroz čitav period trudnoće, naglašava da je imala podršku supruga, kao i poslije i danas, gdje ima veliku ulogu u svakodnevnici. 

„Bez njega ništa ne bi bilo ovako“, dodaje Husejnova majka, pojasnivši da otac učestvuje u svakoj sferi njihovih života, što je majci veliki vjetar u leđa i znak da nije sama. 

Nije bila mnogo informisana o sindromu, niti je htjela istraživati sve dok se dijete ne rodi, pa je za nju sve poslije poroda bilo nepoznato. Pri izlasku iz bolnice, koju napušta bez svoje bebe, shvata težinu čitave situacije, iako dodaje da je pokušavala biti jaka, misliti pozitivno i ne plakati. Međutim, realnost je drugačije izgledala. 

U momentu kad izlazi sa odjela, zatiče masu nasmijanih, sretnih lica majki koje drže svoje bebe. „Zašto su me morali otpustit u isto vrijeme kad i ostale majke i kako se tek osjećaju one koje su izgubile svoju djecu. Zašto niko ne razmišlja o tome i gdje su empatija i saosjećanje nestali?“, zapitala se Hrustić Šabanović. 

Bila je svjesna odgovornosti te je rušila predrasude o djeci sa poteškoćama. Husejn je dječak koji može sve što i ostala djeca, ali uz malo više truda i podrške nego druga djeca. Ukazala je na bitnost velike posvećenosti djetetu i prenijela predivna iskustva Husejnovih vršnjaka, njihovih roditelja i učitelja koji pored ogromnog strpljenja, imaju samo velike riječi podrške.

Instagram profil down_i_mi pruža pravu sliku obiteljskog odnosa. (Izvor: pixabay)

Husejn trenutno pohađa osnovnu školu u Sarajevu gdje je upoznao i svog najboljeg druga.

Doba korone je bilo presudno za otvaranje instagram profila. Kako su većinu vremena provodili u stanu, majka je željela priuštit Husejnu različite vrste igara koje su zajedno kreirali. To bi sklapala u jedan video, a nakon toga slala razne verzije sestri. Sestra je bila ta koja je dala ideju za pokretanje profila, misleći da će to biti dobra stvar za sve one koji se nalaze u sličnoj situaciji.

Pristizale su joj motivirajuće poruke, poruke zahvalnosti te je bila svjesna da to nije uzalud. Profil je aktuelan, a trudi se da svaki dan izbacuje sadržaj koji će biti zabavan i produktivan.

Za kraj je poručila da je želja najveće oružje koje možemo imati te da ne dopustimo da nas društvo ograničava; „Okružimo se ljudima koji su podrška i mi sami budimo ruka podrške. Širimo im krila i pokažimo da mogu da lete. Djeca su spremna na sve, ako znaju da vjerujete u njih“.

Rukajja Ahmić je obučena Balkan Diskurs dopisnica iz Sarajeva. Studira hemiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Trenutno je volonter u dvije NVO organizacije, Proni i Islamic Relief. Član je Karate kluba „Mladost“ Vitez. U slobodno vrijeme se bavi fotografijm, ručnim radovima, te istraživanjem.

Vezani članci

Zaboravljena djeca rata
Težina rata leži u tome što prestanak oružanog sukoba ostavlja breme na srcu svih ljudi tako da na neki način taj rat i dalje traje. Koliko jako srce i dušu čovjek treba imati da se odupre mržnji prema onima koji su mu učinili nepravdu, najbolje pokazuje primjer Ajne Jusić, koja se bori da sistem konačno prepozna i prizna „djecu rođenu zbog rata”.
Boko Haram: Porijeklo zla
Kada ljudi čuju za Boko Haram, na šta obično pomisle? Većina ljudi se tada sjeti 276 Chiboka učenica koje je kidnapovala teroristička organizacija, nakon čega je uslijedila međunarodna kampanja "vratite naše djevojke". Šta je motivacija iza ovakvih dijela, ko stoji iza Boko Harama, i koji su izvori ove grupe islamskih ekstremista?

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu