Zoster: Učite, radite i slušajte svoj unutrašnji glas

Naslovna foto: Denis Ruvić.

Nastala u Mostaru ali odiše svjetskim zvukom – tako se može opisati muzička grupa Zoster koja iza sebe ima brojne uspjehe. Svoj osnutak bilježi početkom ovog desetljeća, a njeni inicijatori su bili Mario Knezović i Dražan Planinić.

Naziv grupe ima autentično značenje jer opisuje virus kojeg je frontmen Mario Knezović prebolio, a s time dolazi i poveznica koju grupa stalno ističe – da je nastala kao posljedica pada imuniteta društva.

,,Taj pad imuniteta označava pitanje kakvi bismo mi bili ljudi da nije bilo rata ili nekih drugih stvari jer nas je to označilo. Možda bismo bili sasvim drugačiji ljudi i radili neki drugi posao. No, bitno je da nas to čini jačim, da stvaramo novu vrijednost i da živimo život punim plućima“, ističe Knezović.

Trenutni sastav grupe čine Mario Knezović (vokal), Atilla Aksoj (gitara), Adis Sirbubalo (klavijature), Nikola Galić (bas) i Goran Rebac (bubnjevi). Zoster je do sada objavio četiri albuma: „Ojužilo“ (2005), „Festival budala“ (2007), „Imači kada“ ( 2012) i „Srce uzavrelo“ (2014). Novi album pod nazivom „Najgori“ sprema se osvojiti publiku.

,,U prosjeku svake četiri godine izbacimo album i svaki se nadovezuje na onaj prethodni. Oni predstavljaju epohe našeg stvaranja, što se osjeti na zvuku, jer to iziskuje protok vremena. Tijekom vremena, čovjek se mijenja, a mi te promjene primjenjujemo u muzici“, nastavlja Knezović.

Ističe kako ne postoje prepreke nacionalizma u glazbi iako je u današnjem vremenu sve ispolitizirano.

,,Radim ono što volim, a postoje ljudi kojima se to sviđa ili ne. Ne osjećam pritisak kada stvaram tekstove jer mi nismo eksplicitna vrsta benda koja nekoga proziva“, objašnjava.

Zoster je pop-reggae grupa iz Bosne i Hercegovine nastala u Mostaru 2000. godine. Foto: Denis Ruvić.

Kako kaže, kreiranje pjesama ne počinje od teme nego od kaosa. Ne piše pjesme o stvarima koje ga muče jer ne rješava probleme kroz glazbu.

Dodaje da glazba može pokrenuti aktivizam ali da tada treba biti oprezan i siguran u to što se zastupa. ,,Glazba je oružje ali je ne želim koristiti na takav način, jer bit mojeg postojanja nije da budem protiv nekoga. Ona je radost i ne bih želio njome manipulirati“, smatra Knezović.

Album „Najgori“ trenutno je u fazi postprodukcije i promocije, a najavljen je singlom „Kuda idu svi ti ljudi“.

,,Da biste razumjeli značenje te pjesme i shvatili zašto je ona prvi singl, trebate poslušati cijeli album. Bit će deset pjesama na albumu, a inspirirao ga je protekli period od izlaska prošlog albuma“, navodi.

Nastupali su u većim gradovima poput Barcelone, New Yorka i Londona, a nove koncerte najavljuju po izlasku svog novog albuma. Kao poruku mladim grupama i onima koji će to tek postati, Knezović savjetuje da slušaju svoj unutarnji poriv koji im kaže što im je činiti.

,,Potrebno je učiti, raditi i slijediti taj unutarnji glas, onda će se moći živjeti punim plućima“, zaključuje on.

_______________

Ovaj članak je ranije objavljen u prvom izdanju MIR Magazina. MIR Magazin je godišnja publikacija i platforma za mlade inovativne ljude koju su razvili Centar za postkonfliktna istraživanja i Balkan Diskurs. Posvećen je pojedincima i organizacijama koje su nam ostavile u naslijeđe čvrste temelje za nastavak naše borbe za mir i pravdu.

Kristina je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Ljubuškog koja u svojem fokusu rada istražuje ljudska prava, postkonfliktno društvo i rodne stereotipe. Magistrirala je novinarstvo i informatiku/informatologiju na Sveučilištu u Mostaru. Surađuje s nevladinim organizacijama Oštra Nula, Forum ZFD i ONAuBIH. Članica je Udruženja “BH Novinari” i dobitnica njihove nagrade za najbolji studentski rad o radnim pravima novinara.

Vezani članci

Jelena Milušić i Merima Ključo: Balkanska duša u muzičkom izričaju
Dok specifični kontra-alt Jelene Milušić miluje svojim glasom, na harmonici je uz nju jedna od najpoznatijih svjetskih harmonikašica, Merima Ključo. Obje su muziku odabrale kao svoj životni put a svoju saradnju nazivaju sudbinom.
BiH gubi milione zbog nerazvijenog sistema recikliranja
Nerazvijen sistem recikliranja otpada u BiH ne škodi samo prirodi nego i budžetima.[:en]The undeveloped waste recycling system in Bosnia and Herzegovina (BiH) harms not only nature, but also our budget.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu