Mili Dueli: Promocija poezije, dijaloga i mira

Mili Dueli su online kontesti poezije nastali u Bosni i Hercegovini (BiH), koji preko međunarodnog žirija nagrađuju autore. Kroz 12 godina djelovanja obuhvatili su 104 države.

U balkanskoj regiji bilježe veliku popularnost zbog promocije lijepe riječi, povezivanja afirmisanih ali i neafirmisanih autora, otvaranja dijaloga i promocije mira.

Sve je počelo s željom tada sedamnaestogodišnjeg Nermina Delića iz Bugojna da pokrene snažniji interkulturalni dijalog književnika i poboljša popularnost poezije. Zanemario je mišljenje ljudi iz svoje okoline koji smatraju da poezija i digitalna tehnologija ne idu zajedno i ne mogu izrasti u ozbiljnu priču.

Osnovao je Mili Dueli 2012. godine. U osmišljavanje naziva nije utrošeno puno vremena, navodeći da je to bilo u trenutku. Riječ mili je odabrao u želji da promoviše lijepu pisanu riječ i interkulturalni dijalog, a dueli da unese euforiju u druženje, dajući mu takmičarski karakter.

Vođen riječima da je narod bez književnika izumirući narod, Delić je dao doprinos popularizaciji poezije potičući književnike različitih narodnosti i nacija da se druže, čitaju i bolje razumiju. ,,Vjerujem da se ovakvim razumijevanjem kulturnog bogatstva jednog naroda smanjuju šanse za govor mržnje usmjeren prema tom narodu, ̒ ̒ kazao je.

Smatra da su Mili Dueli postigli mnogo, a što, prema njemu, pokazuje i da su od svih pjesničkih takmičenja u Jugoistočnoj Evropi najbrojniji po broju učesnika i najraznolikiji po broju zemalja učesnica. Prema američkom magazinu Forbes, Mili Dueli su najpopularnije pjesničko takmičenje na prostoru država nastalih raspadom bivše Jugoslavije.

Sezona 2023/2024 trajala je 14 mjeseci, a autori su prošli kroz pet tradicionalnih eliminacijskih krugova. Članovi međunarodnog žirija vršili su kontinuirani monitoring autora kroz mentorstvo obavljajući pripreme za svaki krug, a u vidu javnih književnih kritika i evaluacija su uticali na njihov književni rast.

Mili Dueli je poetsko takmičenje jedinstvenog formata, čiji je idejni tvorac Nermin Delić iz Bosne i Hercegovine. Foto: Mili Dueli Facebook

U Mili Dueli sezoni 2023/2024 pobijedila je Božana Slavkova iz Bugarske. Bila je u pjesničkoj konkurenciji od 711 autora iz 104 države i osvojila 986 poena. Pobjedu smatra svijetlim događajem u bugarskoj kulturnoj sferi.

Riječju diverzitet opisuje Mili Dueli. Za učešće u sezoni 2023/2024, Slavkova je kazala da je to bilo posebno jer je imala priliku čitati djela najrazličitijih autora iz mnogih dijelova svijeta, različitih pozadina i umjetničkih sposobnosti. Ponosna je na bugarsko učešće, ali i što se upoznala s mnogim učesnicima iz Bugarske jer se osjećala „cijenjeno i viđeno“.

Bozhana Slavkova je mlada umjetnica i aktivistica. Foto: Mili Dueli Facebook.

Lukas Nikolić iz Tuzle je nacionalni pobjednik Bosne i Hercegovine. Osvojio je treće mjesto. Za Mili Dueli navodi da je svojevrsni fenomen, koji ima moć da spaja ljude različitih interesa, iskustava i pozadina oko zajedničkog cilja – izražavanja kroz poeziju. Kroz takmičenje, Nikolić je kazao da je dobio priliku da svoje riječi učini važnim i podjeli ih s drugima koji također vjeruju u snagu poezije.

Delić je pojasnio da članovi žirija Mili Dueli pišu javne kritike na pristigle pjesme, ukazujuću autorima na vrline i mane koje su uočili u njihovim djelima. „Prolazeći kroz čitav ovaj proces, autori stiču poznanstva, online kontakte, pa čak i prijateljstva s drugim književnicima“, kazao je Delić.

Do narednih koraka Mili Dueli i nove takmičarske sezone, Delić svim ljubiteljima književnosti poručuje: „Hvala što postojite“.

Iman je obučena dopisnica Balkan Diskursa iz Tuzle. Studentica je farmacije, na Univerzitetu u Tuzli. Bavi se kreativnim pisanjem, fotografijom, i aktivna je u NVO sektoru.

Vezani članci

Broj povratnika u Višegrad moguće da postane statistička greška
U Višegradu, koji je tokom rata podvrgnut jednoj od najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja, povratnici Bošnjaci koje smo posjetili tvrde da su međuetnički odnosi prijateljski, ali da nema turizma oko čuvenog mosta Mehmed paše Sokolovića i višegradske hidroelektrane „grad bi bio mrtav“.
Balkan je obitavalište nespokoja
Sto godina je prošlo od kako je prva čahura pala pokraj Latinske ćuprije, a u tom vijeku mnogo je jama, klisura i grobnica ostalo neobilježeno. U njima je neobilježen „spokoj“. U njima su na stotine i hiljade „spokoja“ koji imaju ime i prezime.

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu