Memorijalni centar Srebrenica organizirao je u Sarajevu prezentaciju na kojoj je predstavljena krivično pravna analiza i smjernice za prijavljivanje krivičnog djela negiranja genocida s ciljem prevazilaženja pravnih, akademskih i institucionalnih izazova a kako bi negatori genocida bili suočeni s pravdom.
Razlog održavanja prezentacije u Sarajevu je privremena obustava rada Memorijalnog centra Srebrenica zbog sigurnosnih izazova s kojima su suočeni.
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, kazao je da su prije pet godina započeli da se bave negiranjem genocida kao procesom, fenomenom, politikom ili na kraju krajeva potencijalnim krivičnim djelom i to s pisanjem godišnjih izvještaja o negiranju genocida, a vjetar u leđa, na neki način, bile su im izmjene krivičnog zakona.
Prema Suljagiću: „Memorijalni centar radi na zagovaranju za kreiranje sistema u kojem možemo da podnesemo krivičnu prijavu za negiranje genocida i da računamo da će ta prijava imati veće ili najveće moguće izglede da bude prihvaćena. Ovako tapkamo u mraku. Da li tapkamo jer ne znamo podnijeti prijavu u što sumnjam, da li zbog nekih strukturalnih razloga o čemu možemo razgovarati ili zato što individualno tužioci ili Tužilaštvo BiH nemaju hrabrosti ili integriteta da procesuiraju ovakve predmete, i o tome možemo razgovarati“.
Izrazio je žaljenje što nije moguće zbog sigurnosnih razloga razgovarati o ovome u Memorijalnom centru Srebrenica, navodeći da je „neprihvatljivo da ne znamo koji se zakoni na nas primjenjuju, koji je pravni okvir koji važi za Memorijalni centar, ili tražiti od nas da živimo pod vlašću režima koji učenje ezana nazivaju arlaukanjem, optužuje nas da ukopavamo životinjske kosti u mezarju u Potočarima…“
Julian Reilly, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, naglasio je važnost rada Memorijalnog centra Srebrenica a posebno u vrijeme ove političke krize. „Svjestan sam zabrinutosti ovih dana, suočeni smo s kompleksnim vremenom i krizom koja traži odgovor institucija. Vjerujem da će institucije ove zemlje uz podršku prijatelja iz međunarodne zajednice koja ima jedinstven stav naći izlaz iz krize i okrenuti fokus na rad za dobrobit svih građana“, kazao je ambasador Reilly.
Naglasio je da negiranje genocida i ratnih zločina ima nesagledive posljedice i za preživjele i za generacije koje dolaze. Negiranje genocida, prema njegovim riječima, otvara bolne rane i ne dozvoljava društvu da prihvati prošlost i pravi korake ka izgradnji budućnosti.
Smanjen broj negatora genocida
Edin Ikanović iz Memorijalnog centra Srebrenica, pojasnio je da su u proteklih pet godina radili na monitoringu medija u vezi negiranja genocida i na godišnjoj razini o tome pisali izvještaj, ali da nisu bili uključeni društveni mediji i televizija, gdje se također negira genocid.
Ikanović je naglasio da su prije donošenja izmjena i dopuna Krivičnog zakona, kojim je negiranje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti postalo krivično djelo, zabilježeni veći broj negiranja genocida, kao i aktera koji ga negiraju.
„Broj aktera se smanjio, ali su ostali oni najveći negatori protiv kojih nema optužnica“, naveo je Ikanović.
Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Vitezu, Goran Šimić je kazao da u BiH ne vidimo samo negiranje genocida u Srebrenici već opće negiranje presuđenih ratnih zločina. Naveo je da je u BiH oko 800 završenih predmeta za ratne zločine i preko 1.200 procesuiranih osoba.
„Rad Memorijalnog centra Srebrenica je od krucijalne vrijednosti“, istaknuo je Šimić, dodajući da iskustva postkonfliktnih društava pokazuju da se jedino na istini, odnosno utvrđenim činjenicama, može izgraditi društvo.
Krucijalni problem u Bosni i Hercegovini, prema riječima Šimića, jeste što kao društvo nismo sazreli na način da presude možemo da prihvatimo, da činjenice klanja, paljenja, sakaćenja, zlostavljanja, ubijanja, iskopavanja leševa itd., možemo uvesti u društveni kontekst,društveni prostor.
Šimić je izrazio nadu da ćemo u budućnosti imati izvještaje o negiranju svih ratnih zločina.
Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, koji je bio i urednik izvještaja o negiranju genocida za 2023. godinu, naglasio je važnost rada Memorijalnog centra Srebrenica.
„Činjenica je da genocidni projekt nije stao i nije zaustavljen. Negiranje genocida nad Bošnjacima počinjenog u julu 1995. godine, je osmišljeno na najvišem političkom nivou. Činjenica je također da se ta posljednja faza koja se osmišlja na političkom nivou i dalje traje“, kazao je Džananović.
Advokat Senad Pećanin, koji se dugo godina bavio novinarstvom i uredništvom, izrazio je divljenje radom Memorijalnog centra, odnosno radom tima na čelu sa direktorom Suljagićem.
„Ključni problem na koji želim da ukažem jeste da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, na čelu sa Kajganićem, krši zakon, krši svoje zakonske obaveze jer ne primjenjuje Krivični zakon BiH, ovaj dio koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i propisanih sankcija za sve koji to čine“, kazao je Pećanin.
Svjedoci smo da postoje na desetine krivičnih prijava podnesene od pojedinaca, organizacija i tako dalje, i svjesni smo porazne činjenice da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije procesuiralo niti jednu prijavu, niti je odbacilo ili otvorilo istragu i podignulo optužnicu. Ono što je zabrinjavajuće, dodao je Pećanin, da Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, koje je krucijalni organ za funkcioniranje pravosuđa u BiH nije reagiralo na ovu poraznu činjenicu.
Tumačenje zakonskih odredbi
Profesor Krivičnog prava na Univerzitetu u Sarajevu Almir Maljević uradio je krivično pravnu analizu zakonskih odredbi o negiranju genocida, propisanih kazni, ali i detaljnih pojašnjenja oko negiranja genocida i kako ga je moguće dokazati, istovremeno navodeći njemačku praksu.
Maljević je naveo da su se do sada pojavili problemi koji se vežu za nekoliko pitanja, među kojima je ko može biti počinilac, značenje pojma javnog negiranja genocida, da li se radi o krivičnom djelu koje ima neku posebnu, konkretnu posljedicu koju treba dokazati ili ne treba, kao i pitanje da li za radnje negiranja genocida treba dokazivati da imaju potencijal da potaknu nasilje, mržnju i tako dalje.
„Sve su to vrlo specifična pitanja na koja smo mi ovdje pokušali odgovoriti kroz prizmu postojeće doktrine razvijene u drugim državama, prvenstveno Njemačkoj, te analizirajući dugogodišnju sudsku praksu Njemačke koja je već ponudila odgovore na neka od ovih pitanja“, kazao je Maljević.
Na otvorenim konsultacijama prisustvovali su predstavnici akademske zajednice, institucija, udruženja Pokret Majki enklave Srebrenica i Žepa kao i drugih nevladinih organizacija, te predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
