Mladi iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore okupili su se početkom mjeseca na dvosedmičnoj Omladinskoj akademiji „Stanje mira“ koju su organizovali Evropska unija u Bosni i Hercegovini u saradnji s Centrom za postkonfliktna istraživanja.
Fokus akademije je na izgradnji mira i demokratskog društva kroz radionice, druženje i studijske posjete.
Diskusije tokom akademije brzo su prešle van okvira teorije, a govornici i učesnici su podijelili razmišljanja o ličnim i društvenim promjenama koje mogu proizaći iz susreta koje prelaze granice.
Sofija Todorović, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, kazala je da ako vjerujemo da su mladi budućnost onda je izuzetno važan aktivizam. „Jedni drugima treba da postavljaju pitanja koja se tiču znanja koje nose iz porodica, svoje zemlje i školskog sistema. Mislimo da samo tako mogu da grade razumjevanje i ako na to dodaju činjenice i različite druge stvari onda njihov zajednički rad pravi promenu i diktira nove prakse koje do sada nismo imali prilike da vidimo u toj meri“, kazala je Todorović.
Drugi govornici tokođer su istakli kako ovakve razmjene i programi mogu pomoći novim generacijama da uče o prošlosti i o drugačijim narativima od onih sa kojima su odrasli. Jasmin Jašarević, generalni menadžer PRONI Centra za omladinski razvoj, naglasio je da zbog praznina u obrazovnom sistemu, kao i narativa koje mladi čuju od roditelja, komšija i drugih, oni često završavaju s iskrivljenim razumijevanjem prošlosti.
Aktivistkinja iz Istočnog Sarajeva, Mirjana Trifković Marjanović, smatra da su mladi ključna snaga za izgradnju održivog mira jer donose svježinu, autentične perspektive i hrabrost da preispituju narative koji su često ukorijenjeni u podjelama. Govoreći o interesu mladih za aktivizam, Slobodan Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra u Tuzli naglasio je nedostatak prilika i loše organizovan sistem u manjim zajednicama.
„Uspješan način rada je kada povežemo mlade iz različitih zajednica, kada mogu da iznesu svoje narative i o tim narativima razgovaraju. I onda tek možemo govoriti o suočavanju s prošlošću, pomirenju. Iako ove generacije mladih nisu bile aktivne sudionice u ratu, prenešena im je transgeneracijska trauma. Regionalna saradnja je zaista potrebna i jedini je način kako naprijed“, zaključio je Blagovčanin.
Bojan Marković iz Udruženja građana BB u Ugljeviku je tokom susreta s grupom istakao da je omladinski aktivizam u Ugljeviku prilično letargičan, ali da su kroz projekat „Možemo bolje“, koji finansira Evropska unija, i uključuje tri opštine iz Federacije i dvije iz Republike Srpske, uspjeli povezati mlade kroz Omladinski festival s kulturnim i muzičkim sadržajem.
Aktivistica Iris Knežević iz Zagreba, Hrvatske koja je učesnica Omladinske akademije „Stanje mira“, kazala je da joj je izuzetno bitan društveni angažman kako bi reagirala na stvari koje joj smetaju – nepravda, manipulacija ili bilo kakve nejednakosti. „Jednostavno ne mogu stajati po strani i praviti se da ne vidim nepravdu“, dodala je Knežević. „Smatram da regionalno povezivanje mladih može imati ogroman značaj. Kroz razmjenu iskustava može se stvoriti prostor za zajedničko promišljanje i osmišljavanje ideja za učenje jednih od drugih i za zajednički rad, što je posebno važno u kontekstu mira u postkonfliktnim zajednicama poput naše“, pojasnila je Knežević.
Regionalna omladinska akademija „Stanje mira“ održana je od 1. do 14.8., okupivši 50 učesnika iz 4 zemlje i 29 lokalnih zajednica. Program ih je odveo na putovanje širom zemlje, kroz posjetu 7 gradova u BiH, gdje su imali priliku razgovarati s različitim sagovornicima, poput vjerskih lidera, mirovnih aktivista, žrtava rata, predstavnika organizacija civilnog društva, međunarodne zajednice i drugih.
