Mladi u MC Srebrenica – neispričane priče

Foto: Ahmedin Đozić

U Memorijalnom centru u Srebrenici se kroz različite projekte i sadržaje radi na očuvanju sjećanja na genocid. Mlada ekipa na čelu s direktorom centra, dr. Emirom Suljagićem svakodnevno daje sve od sebe kako bi cijelom svijetu ukazali na posljedice i razmjere genocida koji su se desili u Srebrenici i Istočnoj Bosni. Dio te ekipe je i Amina Žiga, mlada volonterka iz Visokog, koja već godinu dana volontira u Memorijalnom centru iako nije iz Srebrenice.

Postojanje Memorijalnog centra u Srebrenici svakim danom postaje sve važnije zbog sve glasnije politike revizionizma i negiranja genocida od različitih političkih struja iz Srbije, ali i Republike Srpske. To je postalo još jasnije svima nakon što je Valentin Inzko, odlazeći Visoki predstavnik, donio Zakon o zabrani negiranja genocida u BiH.

Sve ovo daje na značaju Memorijalnom centru koji predstavlja borbu za istinu i pravdu kroz priče koje ima Srebrenica. Jedna od njih je nadasve zanimljiva. Naime, radi se o tome da je jedna mlada djevojka odlučila da dođe volontirati u Memorijalni centar iako nije iz Srebrenice, što je svakako nešto što se ne viđa često.

Amina Žiga (24) rođena je i odrasla u Visokom, a završila je studij međunarodnih odnosa i diplomatije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Nakon završetka studija, samostalno je posjetila Memorijalni centar Srebrenica po prvi put i upoznala se s njegovim radom. Nedugo nakon toga počela je da volontira u Memorijalnom centru i nakon toga se i preselila u Srebrenicu.

,,Moja želja je bila da se preselim u Srebrenicu, što sam i uradila. Srebrenica je mala sredina i bila sam svjesna izazova koji prihvatam. Ali uprkos tome, tu sam. Živim sa Srebreničanima nepunih godinu dana, a gostoprimstvo i širokogrudnost osjećam svakog dana“, rekla je Amina. 

Foto: Redžep Ustić

Imala je priliku da razgovara s mladim ljudima iz Centra, od kojih su neki ujedno i preživjeli genocid. Iskustva i priče koje su podijelili s njom bile su potresne, ali su u isto vrijeme probudile želju da ona svojim radom doprinese širenju istine i njegovanju kulture sjećanja. 

,,Neke moje kolege su mladi ljudi iz Srebrenice i okoline, što dodatno daje na značaju cijeloj priči. Većinom su to optimistični ljudi koji svoju budućnost vide u Srebrenici i svakodnevnim radom doprinose rastu i razvoju zajednice u kojoj žive“, istakla je Amina i dodala da zahvaljujući njihovom predanom radu Memorijalni centar je postao ozbiljna institucija koja ima svoju internet stranicu gdje možete da nađete dosta korisnih informacija. 

Motiviše je to što radi s ljudima koji su preživjeli genocid i koji svakodnevno doprinose u očuvanju istine radeći u Memorijalnom centru. Projekat u koji je najviše uključena je projekat ,,Istina, Dijalog, Budućnost” finansiran od strane Ambasade Velike Britanije. 

,,Amina je dala svoj doprinos projektu ,,Istina, dijalog, budućnost” kroz verifikaciju činjenica u istraživanjima, asistiranje istraživačima/cama i kontaktiranju institucija i organizacija koje se bave sličnim aktivnostima projekta. U svom angažmanu je razvila mrežu institucije s mnogim srodnim institucijama i organizacijama u istraživačkim aktivnostima, bila je na raspolaganju istraživačima/cama za podršku, i time doprinijela svom timu“, rekao je Zlatan Hajlovac, vanjski saradnik Memorijalnog centra u Srebrenici.  

Ali, pored toga svega Amina se svakodnevno trudi da na najbolji mogući način iskoristi činjenicu da radi s izuzetno sposobnim i talentovanim kolegama od kojih može dosta naučiti. 

,,Važno je da mladi ljudi budu uključeni u ovakve projekte jer njihova energija i želja za radom je značajan doprinos tranzicijskoj pravdi i kulturi sjećanja – posebno kada mogu učiti od iskusnijih kolega i kolegica. Taj spoj po mom mišljenju daje rezultate i važno je i na taj način prenijeti lekcije genocida u Srebrenici generacijama koje dolaze“, ističe Hajlovac.

Isto tako i kroz ostale projekte na kojima rade u Memorijalnom centru doprinose očuvanju sjećanja na sve ono kroz šta su Srebreničani i Srebreničanke prošli i predstavljaju štit istine u ovom gradu. 

,,Svojim angažmanom u Memorijalnom centru sam i više nego zadovoljna. Kroz razgovore s kolegama, bilo poslovne ili privatne, dosta učim. Produktivnost i napredak koji osjećam daju mi dodatnu motivaciju da učim, radim i doprinosim. Naučila sam kako se izvršavaju svakodnevni rutinski radni zadaci, kao i oni izvanredni“, kaže Amina, koja je dodala da je zahvalna Centru na kvalitetnom programu rada pomoću kojeg prate njen rad i napredak kroz svakodnevno podsticanje i nadziranje. 

Iako danas ne vidi Srebrenicu i Memorijalni centar na isti način kao prije jer nije živjela u tom gradu, dok sada već dosta bolje poznaje prilike i sve ono što Srebrenica jeste, ipak je neizmjerno sretna i zahvalna na prilici da radi i doprinosi na jednom takvom mjestu jer, kako kaže, Memorijalni centar se bavi s dosta stvari koje nisu samo obilježavanje 11. jula, dženaze i komemoracije. 

,,Budući da želim maksimalno iskoristiti priliku koja mi je pružena, ono u čemu se trudim da budem od pomoći jeste rad na više projekata na kojima trenutno rade moje kolege“, navodi Amina.

Foto: Ahmedin Đozić

Rad u Memorijalnom centru i život u Srebrenici je za sad pravi izbor za nju i ne razmišlja o nekim drugim stvarima jer ono što je najbitnije jeste činjenica da uči i doprinosi Memorijalnom centru i Srebrenici kroz različite aktivnosti i sve dok je to tako ne planira da napusti Srebrenicu mada ne zna šta se može desiti i ne planira bilo šta.

Amina kaže da je svjesna da dosta ljudi nije sasvim upoznato s činjenicama vezanim za genocid u Srebrenici te je time još veća važnost postojanja institucije Memorijalnog centra.

,,Memorijalni centar kao temeljna institucija koja se bavi kulturom sjećanja na žrtve genocida nije samo važna za mlade, nego i za sve ljude koji žele istraživati i učiti o tome šta se desilo u Potočarima.“ 

Redžo je obučeni dopisnik Balkan Diskursa iz Željeznog Polja, kod Žepča. Diplomirao je historiju i bosanski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Bihaću. Član je Omladinske novinske asocijacije (ONA u BiH) i dopisnik za magazin Karike.

Vezani članci

Uvjetna kazna: Jedini odgovor sistema na obiteljsko nasilje u Federaciji BiH
Najčešći vid kažnjavanja počinitelja nasilja u porodici u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Gender Centra, uvjetna je kazna, iako takav vid kazne otvara mogućnost za ponovno počinjenje nasilja ili nekog drugog krivičnog djela.
Ožiljci tranzicije
Mir, koji su narodi Jugoslavije gradili za vlastito dobro, je uništen i to zato što je stereotipna tvrdnja, da je mržnja među narodima Jugoslavije uvijek postojala, nadjačala naše bratstvo i jedinstvo. Ovu mržnju fabrikovale su velike sile koje su htjele da nauče Slavene kako da budu civilizovani i demokratizovani. Zapadnjačko licemjerje bilo je očigledno. Zašto …

Komentarišite

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *



Dobitnici Nagrade za interkulturalna dostignuća od strane Austrijskog federalnog ministarstva za Evropu, intergracije i spoljne poslove.

Post-Conflict Research Center
Prijavite se na našu mailing listu