Borba za prava žena u Bosni i Hercegovini (BiH) jedno je od najtežih pitanja u oblasti ljudskih prava za prevladavanje posljednjih godina, a između ostalog i zbog posljedica ratnih razaranja kojima su bili svi pogođeni, a žene i djevojčice izvrgnute silovanju i seksualnom zlostavljanju.
Dječija prava su samo još jedan segment ljudskih prava koja se u Bosni i Hercegovini ne stavljaju u prvi plan. Grupa mladih i djece iz cijele Bosne i Hercegovine se aktivno uključila da rade na rješavanju problema dječijih prava u zajednici a od velike im je pomoći Platforma za unapređenje dječijih prava na kojoj su dostupne sve informacije relevantne za ovu oblast, a preko koje mogu razgovarati sa svojim vršnjacima i predstavnicima vlasti i zagovarati mogućnost rješavanja problema.
Žene Romkinje uz pomoć nevladinih organizacija ali i lične upornosti i rada moguće je educirati i osnažiti kako bi postale aktivni dio bosanskohercegovačkog društva.
Žene s hidžabom, odnosno mahramom, koju nose muslimanke kao vjersku obavezu i odjevnu praksu, nekada bivaju suočene s dobacivanjima, negativnim komentarima, predrasudama i stereotipima koje one najčešće ignorišu i usmjeravaju se na profesionalni i društveni razvoj dokazujući da ženama, bez obzira da li su pokrivene ili ne, nije samo mjesto u kući.
Oko 1.500 ljudi prošetalo je ulicama Sarajeva 25. juna pod sloganom ,,Porodično okupljanje“ u trećoj po redu Povorci ponosa u Bosni i Hercegovini, u znak protesta protiv diskriminacije i nepravde prema LGBTI zajednici.
Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH), donio je 23. jula 2021. godine Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kažnjava negiranje međunarodnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Nedugo prije kraja svog mandata, ova odluka je, prema Inzkovim riječima, donesena nakon što su „sve šanse koje sam dao domaćim vlastima da se ograde od ratnih zločinaca odbačene.“