U Memorijalnom centru Srebrenica 9. jula, u sklopu obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici, otvorena je izložba „Marame sjećanja“, koja obuhvata fotografije majki Srebrenice, s ciljem odavanja počasti njihovoj višegodišnjoj borbi za pravdu i istinu i upornosti za pronalazak posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, dostojanstven ukop i „očuvanje života“ u godinama nakon genocida u Srebrenici. Izložbu „Marame sjećanja“ prati fotoknjiga o životu majki Srebrenice.
Više od 50 mladih iz Bosne i Hercegovine, Evrope i svijeta vezivali su marame i šalove s obje strane staze koja ide od Memorijalnog centra Srebrenica do mezarja žrtava genocida praveći umjetničku instalaciju „Majčina marama“ i odajući počast majkama i ženama – heroinama Srebrenice, njihovoj dugogodišnjoj borbi za pravdu i istinu.
Svjedokinje, borkinje i heroine su riječi kojima su nazvane Majke i žene Srebrenice zbog 27 godina duge borbe za istinu, postojanje Memorijalnog centra Potočari, ustrajnosti u traženju posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, doprinosu za kažnjavanje počinilaca najstrašnijih zlodjela i glasnosti zbog koje svijet nije mogao ostati nijem na genocid u Srebrenici.
Treća Ljetna škola za mlade Srebrenica, koja je održana u sklopu 27. godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici, prema stavovima učesnika, je korisno i edukativno iskustvo koje pruža cjelokupan uvid u autentičan prostor Memorijalnog centra Srebrenica, akademsko znanje o ljudskim pravima, tranzicionoj pravdi, prevenciji genocida i ratnih zločina, ali i daje izvrsnu priliku za postavljanje marama za instalaciju „Majčina marama“, od kojih svaka ima specifičnu priču i „težinu“.
U JU Bosanskom kulturnom centru u Tuzli u sklopu dana sjećanja na genocid u Srebrenici otvorena je izložba „Genocid u Srebrenici kroz presude krivičnih sudova“, koja je dio istraživačkog projekta Memorijalnog centra Srebrenica i Centra za postkonfliktna istraživanja.
Valentin Inzko, bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu (BiH), donio je 23. jula 2021. godine Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim se kažnjava negiranje međunarodnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Nedugo prije kraja svog mandata, ova odluka je, prema Inzkovim riječima, donesena nakon što su „sve šanse koje sam dao domaćim vlastima da se ograde od ratnih zločinaca odbačene.“