Moglo bi se pomisliti da umjetnost i poslijeratne rane nisu toliko povezane. Aida Šehović, bosanskohercegovačka umjetnica sa sjedištem u New York-u, tvrdi drugačije. Ona tome svjedoči posljednjih 15 godina – dokazala je da umjetnost može pomoći oporavku nakon sukoba.
O njegovom zanimanju za umjetnost možemo govoriti s posebnim naglaskom na ilustraciju i digitalnu umjetnost. Njegovi radovi izloženi su u mnogim umjetničkim galerijama, ali i institucijama te javnim prostorima širom svijeta – od Sarajeva i Mostara, preko Berlina, New Yorka, Miamija, Los Angelesa, pa do Tajvana.
Amila Ramović, docentica na Odsjeku za muzičku teoriju i pedagogiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, za Balkan Diskurs govori o kritičkom mišljenju kroz umjetnost.
Hanna Dujmović je akademska kiparica koja za sebe kaže da je maštovita, ambiciozna i nesvakidašnja djevojka koja živi svoje snove. Za razliku od mnogih svojih vršnjaka, Hanna po završetku studija nije čekala da se promjena desi sama od sebe, već je aktivno radila na ostvarivanju svojih ciljeva.
„Mislim da je kulminacija epidemije i novi talas panike od smrti učinio da umjetnost bljesne svojim punim sjajem, vrati ljudima nadu i podsjeti ih koliko političari, zapravo, nisu presudni za njihove živote. Ugasite televizor i oni nestanu“, kaže umjetnica Jelena Medić povodom svoje izložbe „Budni“, objavljene nakon izbora u Bosni i Hercegovini.
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja i Evropske noći muzeja za 2020. godinu u Zavičajnom muzeju Visoko obilježen je izložbom fotografija Portret dame: Marica Vojnović Visočanka (1892–1982), koja predstavlja zaostavštinu predmeta i fotografija s kraja 19. i početka 20. stoljeća M. Vojnović. Autorice Dženana Arnautović i Habiba Efendira-Čehić pokazale su koliko fotografije mogu otkriti o vremenu u kojem su nastale, o fotografisanim osobama i o fotografima.