Nakon 20 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma BiH suočava se sa izazovima kao što su korupcija, visoka stopa nezaposlenosti mladih, lošim društvenim i ekonomskim uvjetima, kao i manjkom političke volje da se implementiraju reforme. Pišu: Mads H. Jacobsen i Andreas W. Rasmussen.
“Sjećam se kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Bivši predsjednik Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović mi je rekao: ‘Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva je, i u ovom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut’’, kazao je Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Na međunarodnom forumu pod nazivom “Dejton 2.0 – Put naprijed nakon 20 godina”, koji je održan u novembru u Sarajevu, Džaferović je podsjetio da je, uprkos postojećim problemima između dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, osigurana integracija BiH u svjetska udruženja, te da joj je pružena prilika ka pridruženju Evropskoj uniji (EU) i Euroatlanskom savezu – NATO-u u bliskoj budućnosti.
Ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak je predložio da datum potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 14.12., treba da postane državni praznik jer ne samo da je donio mir u BiH već “nas je zadržao skupa 20 godina”.
Crnadak je na forumu podsjetio na reforme koje su implementirane, a među kojima su integracije oružanih snaga, obavještajnih službi i prikupljanja poreza. Naglasio je da su te reforme dokaz da postoji konsenzus između entiteta, te da je sve izvjesnije priključivanje EU.
Američka ambasadorica u BiH, Maureen Cormack je kazala da BiH treba da popravi ekonomiju, kao i sektore obrazovanja i zdravstva. “Brine me činjenica da veliki broj mladih ljudi napušta BiH u potrazi za poslom. Članstvo u NATO-u moglo bi stranim investitorima dati osjećaj sigurnosti, a ulazak u EU i pristup zajedničkom tržištu bi BiH donio veliko bogatsvo”, kazala je Cormack.
O potrebi osnaživanja institucija BiH na međunarodnom forumu govorila je Lidija Korać, bivša predsjednica Centralne izborne komisije BiH i stručnjakinja Venecijanske komisije. Ona smatra da je prevashodno potrebno unaprijediti ljudska prava. “Euroatlantske integracije su od ključnog značaja za budućnost BiH, ali primarno moramo riješiti razmirice unutar države kako bismo nastavili postojati zajedno.” navela je Korać.
Da mir koji je donio Dejtonski mirovni sporazum ne treba uzimati zdravo za gotovo, naglasio je visoki predstavnik u BiH,Valentin Inzko. “Zadnjih godina bilo je izazova za Dejton. Jedan od izazova je bio da su ljudi implementirali samo ono što im se sviđa, a ignorisali su ostatak. Dejton se mora poštovati”, istaknuo je Inzko.
Problemi u BiH nastaju zbog toga kako se Dejtonski sporazum provodi ili ne, smatra bivši austrijski kancelar Alfred Gusenbauer. Prema njemu, glavni problem je što entiteti ne služe BiH. Smatra da je potrebno enegričnije i aktivnije civilno društvo koje bi moglo vršiti pritisak na političare da naprave potrebne reforme.
Bivši predsjednik Latvije Valdis Zatlers istakao je da Bosna može da uči od njegove države jer su obje male i etnički raznovrsne evropske zemlje. Objasnio je kako je Latvija napravila teške ali potrebne reforme prije svojih euroatlantskih integracija i kako je izbjegla međuetničke sukobe osiguravši demokratiju, sigurnost i vladavinu zakona svim građanima. Zatler je naglasio da sa jačanjem unutrašnjih državnih reformi mora jačati i posvećenost EU novim proširenjima.
Bivši premijer Nizozemske Wim Kok kazao je da potencijalno članstvo u EU nije ključ raja. ‘’BiH, njene političke partije i firme se trebaju udružiti bez obzira na etničku pripadnost. Trebate se usredotočiti na ono što vas vezuje, a ne na ono što vas razdvaja.” dodao je Kok.
“Mi na Balkanu se uvijek nadamo najboljem, a uvijek se desi najgore”, istakao je Branko Crvenkovski, bivši premijer Makedonije. Prema njegovim rječima, bosanske izazove neće riješiti novi političari na položajima, nego promjena samog sistema, naročito po pitanju debelih slojeva javne administracije koji razvodnjavaju odgovornost.
