Iako omogućavaju iznošenje mišljenja i doprinos javnoj raspravi, web portali su ujedno prilika za širenje govora mržnje, koji nerijetko poziva na nasilje. Da li zabranjivanjem takvih komentara ograničavamo slobodu govora još uvijek je teško odgovoriti.
Ana Benačić, novinarka N1 televizije ističe da je forum paralelni svemir i pravo lice isfrustriranog i ogorčenog društva koje na žalost nije dovoljno zrelo da se bavi argumentiranim raspravama.
“To je plodno tlo za govor mržnje. Kad su ljudi skriveni iza avatara, dozvole si ispoljiti javno ono što inače njeguju intimno”, kazala je Benačić, istaknuvši da je jedan njen kolega prijavio policiji prijetnje smrću koje je zaprimio na forumu.
Policija je locirala osobu koja je uputila prijetnje ali kada su joj otišli na vrata pojavila se majka dvoje malodobne djece od oko 45 godina.
“To su ljudi koje srećemo svaki dan”, kazala je Benačić.
Sa novinarkom N1, slaže se i Žarka Radoja, urednica internetskog portala Radija Slobodna Evropa, istaknuvši da su portali u Srbiji, ali i u drugim zemljama u regiji, mjesto širenja mržnje i podgrijavanja svih mogućih stereotipa.
“Ozbiljno zabrinjava činjenica da ne postoji ni jedan portal na kojem se može pročitati konstruktivna kritika ili rasprava, a da nije zatrpan najnižim prostaklucima raznih anonimusa koji ne prezaju ne samo od govora mržnje, nažalost često i od pretnji,“ istakla je Radoja.
Benačić, koju je Hrvatsko novinarsko društvo (HND) proglasilo 2012. godine najboljom internet novinarkom, dodaje da je odgovornost na mediju koji nepoćudne komentare ne briše ili potrencijalno opasne prijavljuje policiji. Međutim, ona smatra da rješenje nije likvidacija rasparave.
Analitičarka i voditeljica banjalučke kancelarije Fondacije Friedrich Ebert, Tanja Topić ističe da je u našem javnom diskursu veoma prisutan jedan prljav i zatrovan jezik koji je nerijetko, zapravo, govor mržnje usmjeren protiv svih koji su drugačiji i drugačije misle.
“Mi nemamo kulturu dijaloga i razgovora, koja bi podrazumijevala snagu argumenata, već smo skloni vrijeđanju, omalovažavanju, pljuvanju po svemu što nam smeta, jer se ne uklapa u naše ograničene i podijeljene mentalne sklopove“, kazala je Topić.
Prema njenim rječima, internet jeste vrh slobode izražavanja i tu slobodu treba poštovati, ali istovremeno je i njegovati i razvijati.
“Bez namjere sugerisanja bilo kakve cenzure za slobodno izražavanje stavova, mislim da bi u svakoj redakciji portala morao postojati administrator koji bi morao ukloniti sve komentare, kojima se širi mržnja, govor mržnje, netrpeljivost. To bi bio barem mali doprinos u odgovornijem ponašanju svakoga od nas“, pojasnila je Topić.
Milkica Milojević, predsjednica Udruženja BH novinari smatra da odgovornost za svaki sadržaj na portalu, uključujući i komentare snose urednici:
”Takozvani novi mediji i internet uopšte predstavljaju ogroman prostor slobode, ali nipošto ne treba zaboraviti da sloboda, uvijek i u svim civilizacijskim uslovima, znači i odgovornost.Problem je, međutim, što se prostor za debatu zloupotrebljava za pljuvačinu, izlive mržnje i nekompetetne komentare“, kazala je Milojević.
Rješenje za problem govora mržnje na internetu, Milojević smatra da je u delegiranju odgovornosti.
“Za sve sadržaje na portalu, pa i za komentare, naročito ako potiču od anonimnih komentatora, odgovornost moraju preuzeti urednici portala. Na njima je da odluče, da li će, pogotovo u nekim temama, uskratiti komentare, ili će ih moderirati, otklanjajući uvredljive, nepristojne i huškačke sadržaje“, dodala je Milojević.
Prema važećem zakonodavstvu, za huškački, govor mržnje ili onaj koji potiče na nasilje, narodne ili etničke sukobe kazniti će se novčanom ili kaznom zatvora do tri godine. U zakonima nema odgovornosti urednika portala koji ne uklanja govor mržnje ili onaj koji poziva na nasilje.
